HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA

https://www.sumari.hr/sumari



ID10923
ime P., Juraj
zvanje
zanimanje     		 dipl. ing. šumarstva, sveuč. profesor, viši šumarski savjetnik
     

                                                                IZBOR      (knjiga3/10923)   IZMJENE         ISPIS


     DOGAĐAJI  


lokacija
apsolvirao1916.
diplomirao1917.


     ŽIVOTOPIS


 Studirao je šumarstvo u trajanju od osam semestara na Šum. akademiji u Zagrebu. U I. svj. ratu je više od 1,5 godine. Apsolvirao je 1916., a diplomirao godinu dana kasnije.
 Dana 18.8.1917. započinje raditi u šumarskoj struci kao šumarski vježbenik kod Imovne općine slunjske. God. 1923. premješten je iz Šumarije Rujevac u svojstvu kralj. šum. inženjer. pristava u Šumariju Škare. Iste godine postavljen je za upravitelja šuma u Sv. Roku u Lici, a 1925. dolazi za šumarskog referenta Kotarskoj oblasti Sv. Ivan Zelina, odakle je u istom svojstvu premješten u Kutinu. God. 1931. postavljen je za savjetnika u Odjeljenju za šumarstvo Ministarstva šuma i rudnika u Beogradu, gdje je 1933.-34. obnašao dužnost šefa Kabineta ministra Pavla Matice, a 1936. unaprijeđen za višeg šum. savjetnika. Početkom 1939. premješten je u Zagreb Kr. banskoj upravi Savske banovine najprije u Banskoj vlasti banovine Hrvatske (1939.-41.), a potom u vrijeme NDH u Ministarstvu šumarstva i rudarstva, gdje ostaje do kraja rata 1945., radeći kao pročelnik Općeg odjela Glavn. ravnateljstva za šumarstvo.
 Nakon sloma NDH, odlazi u hrvatski izbjeglički logor Fermo u Italiji, odakle 1947., s ostalim izbjeglim hrvatskim šumarima emigrira u Argentinu, gdje radi u ugovornom odnosu kod Ministarstva za poljodjelstvo i stočarstvo u nacionalnoj šumarskoj administraciji. Radi na poslovima inventarizacije i uređivanja šuma.
 God. 1962., nakon osnivanja prvog Šum. fakulteta u gradu Santiago del Estero, imenovan je za profesora na Katedri za uređivanje šuma, na kojoj ga je dužnosti zatekla smrt 1965. Posljednje godine bio je i direktor Instituta za silvikulturu na Narodnom univerzitetu u Tucunamu.
 Objavio je velik broj informacija i studija, a dovršio je i udžbenik za predmet uređivanje šuma, koji zbog smrti nije objavio, a sudbina rukopisa ostala je nepoznata.
 Napisao je i objavio desetak stručnih članaka na španjolskom jeziku. U tim člancima obrađivao je problematiku prirasta hibrida, rast i prirast unesenih eukalipta; pisao je o prirodnoj i umjetnoj regeneraciji sastojina kvebrača, o pokusnim plantažama brzorastućih vrsta i drugo.
 Na osnovi znanstvenih radova smatran je najboljim specijalistom uređivanja i procjene šuma u Argentini. Isticao se profesionalnim sposobnostima i ljudskim osobinama. Uz prof. dr. sc. Josipa Balena, prof. Juraj Petrak sudjelovao je u osnivanju prvog šumar. fakulteta u Argentini (1960.).
 Između dva rata i u vrijeme NDH bio je član JŠU i HŠD i član ispitnog povjerenstva za polaganje državnih stručnih ispita.
 Odlikovan je Ordenom Belog orla V. reda (1933.)
 Zalaganjem HŠD prof. ing. Juraj Petrak je, zajedno s prof. dr. sc. Josipom Balenom i dipl. ing. Franjom Petekom javno rehabilitiran (1995.) na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu uz Dan Šum. fakulteta.

     LITERATURA

 *** ŠL 1917., s. 348; 1919., s. 187; 1923., s. 256, 312, 631; 1925., s. 210; 1926., s. 220; 1929., s. 303; 1931., s. 346;1934., s. 73; 1936., s. 585; 1939., s. 596, 712; 1940., s. 38, 181, 269; 1941., s. 113, 275; 1943., s. 24; 1944., s. 75; 1996., s. 443.
 Borošić, J.: ŠIS, s. 4, 29, 90.
 Kauders, A.: Šum. bibliogr. I, s. 261.
 *** ŠN, s. 104; SŠN 2, 1998., s. 124.
 Hranilović, S., Piškorić, O.: Biografije hrvatskih šumara Doprinos hrvatskih šumara argentinskom šumarstvu. ŠL 11-12/95., s. 415-427.
 *** HŠD 1846-1996., s. 391.
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 3, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG
 -- spominjan u časopisu 'ŠUMARSKI LIST'
 Hranilović, Slavko: Doprinos hrvatskih šumara argentinskom šumarstvu — s biografijom šestorice šumara, ŠL 11-12/1995, s.415 pdf

thanks to:
HŠ&HŠD&BM