| | Sin Marka i Kate r. Milanović. Hrvat, rimokatolik. Roditelji su mu bili poljodjelci. Osnovnu školu završio je u Drenju., a gimnaziju u Požegi 1954. godine. | |
| | Šumarstvo je studirao na Poljo privredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1957.-58.g., a diplomirao na osamostaljenom Šum. fakultetu, na ŠG odjelu 6.9.1960. | |
| | Nakon diplomiranja zapošljava se u ŠG Osijek, gdje radi i prije i poslije odsluženoga vojnog roka. U svojstvu pomoćnika upravitelja šumarije najprije radi u Šumariji Đakovo (2.10.1961.-15.3.1962.), a zatim u Šumariji Osijek (16.3.1962.-15.3.1963.). | |
| | Slijedećih 30 godina (16.3.1963.-14.1.1993.) ostat će vjeran Vodnoj zajednici (kasnije Vodoprivrednom poduzeću) "Vuka" Osijek, gdje najprije kao referent za šumarstvo skrbi oko proizvodnje sadnog materijala i tzv. vanšumskog uzgoja brzorastućih vrsta drveća, a od 1972. pa sve do umirovljenja 1993., kao rukovoditelj Biotehničkog sektora, objedinjava sve gospodarske poslove iz oblasti vodoprivrede, šumarstva, poljoprivrede i ribarstva. Iako se ribarstvo unutar vodoprivrede vodi kao sporedna djelatnost, tu je dipl. ing. šumarstva Ivan Stević postigao izvanredne rezultate. | |
| | Ekvivalent magistra znanosti iz oblasti ribarstva postigao je 1978.g. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu u postupku stjecanja doktorata znanosti temeljem do tada objavljenih radova. Najvažniji rad u tome bio je onaj o reprodukciji europskog soma (Silurus glanis L.) i proizvodnji somovskog mlađa na principima intenzivne akvakulture. Doktorat znanosti iz ribarstva obranio je 1982.g. na istom fakultetu obranom rada pod naslovom "Uzgoj soma (Silurus glanis L.) peletiranom hranom u ribnjačkim uvjetima". | |
| | Na Poljopriv. fakultetu u Osijeku bio je predavač u dopunskom radnom odnosu od 1981. do 1987. god. na predmetu ribogojstvo (na VI. i VII. stupnju studija), a hranidbu riba na poslijediplomskom studiju istog fakulteta predaje i 1999. godine. | |
| | Uz razradu originalne tehnologije intenzivnog tova soma do konzumne mase u ribnjačkim i kaveznim uvjetima, po čemu je postao jedan od pionira uzgoja ove vrste ribe ne samo | |
| | u nas nego i u Europi, dr. sc. Ivan Stević ostvario je nekoliko inovacija: konstrukcija automatske hranilice na daljinsko upravljanje za uzgoj šaranskog mlađa na velikim ribnjačarstvima; izrada hranidbenih tablica za intenzivni uzgoj soma u ribnjacima i kavezima; konstrukcije prve domaće višeklatne samoslužne hranilice i dr. | |
| | Kao znanstveni suradnik Zavoda za zaštitu bilja i biljnih prerađevima Poljopriv. fakulteta u Osijeku, uključen je u projektni zadatak "Suzbijanje divljeg sirka na kanalima" (1983.-1990.), a u razdoblju 1991.-1995. glavni je istraživač znanstvenoga projekta "Intenziviranje mirnovodnog ribogojstva". | |
| | S istančanim smislom za inovacije, obogaćen znanjem iz geodezije, 1991. i 1992. razrađuje i u praksu uvodi novu tehniku šesterokutnog iskolčivanja u svrhu podizanja topolovih plantaža. | |
| | Kao praktičar i teoretičar sudjelovao je od 1974. do 1999. god. na gotovo svim važnijim domaćim struč- nim i znanstvenim skupovima iz ribarstva i suzbijanja korova. Objavio je više od 80 stručnih i znanstvenih radova. | |
LITERATURA |
| | ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 4, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG |
