HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA

https://www.sumari.hr/sumari



ID11772
ime TOMIĆ, Antun
zvanje
zanimanje     		 c. kr. šumarnik
      osnivač racionalne metode uređivanja šuma, predsjednik HSŠD.

     DOGAĐAJI  


lokacija
rođen3. 1. 1803.Vinkovci
umro9. 1. 1894.Zagreb
dodatne listepredsjednici HŠD
web stranicewww.sumari.hr/tomic


     ŽIVOTOPIS


 
 Normalnu njemačku školu završio je u Srem. Mitrovici, a šest razreda gimnazije u Vinkovcima. Kao krajiški pitomac, od 1824. do 1827. školovao se na Šum. zavodu u Mariabrunnu kod Beča.
 God. 1827. nastupa službu kao šum. vježbenik kod Gradiške pukovnije, a 1829. premješten je u Vlaškoilirsku pukovniju u Banat na dužnost privremenog obilazitelja šuma Šum. ureda u Bosoviću.
 Od 1831. do 1841. na dužnosti je obilazitelja šuma u Brodskoj i Slunjskoj pukovniji, a od 1841. do 1844. bio je nadzornik lugova u Ogulinskoj pukovniji. Dužnost c.kr. šum. poglavice obnašao je od 1844. do 1851. kod Đurđevačke regimente u Bjelovaru. U tom razdoblju dolazi do uže suradnje A. Tomića sa F. Šporerom i D. Kosom značajne za šumarski pokret u Hrvatskoj. Nakon Bjelovara Tomić nastupa mjesto katastralnog povjerenika za šum. procjene u novo ustrojenom Zemljarinskom katastru u Zagrebu.
 God. 1859. ponovno je premješten u krajišku službu u Banat, najprije u Belu Crkvu, a zatim 1860. za šumarnika u Karansebešu. Tu je 1867. proslavio 40. obljetnicu zasluž-nog djelovanja u šumarskoj struci i tom mu je prigodom uručen srebrni pehar. Iste godine, kao cijenjeni šum. stručnjak, premješten je u vrhovnu instancu Šum. ravnateljstva u Zagrebu, gdje ostaje do umirovljenja 1.3.1872. Od 1878. do smrti 1894. živio je u Samoboru. Sahranjen je u obiteljskoj grobnici na zagrebačkom Mirogoju.
 Napredni šumari A. Tomić, F. Šporer i D. Kos. bili su nositelji svih kretanja na polju šumarstva onog vremena u Hrvatskoj. "Šporer i Tomić doživjeli su ostvarenja nekih svojih prijedloga: Šporer početak rada Gospodarskošumarskog učilišta1860., a Tomić dio svojih prijedloga za reorganizaciju šumarske uprave u Vojnoj krajini, koja je provedena 1860. Tomićeva se osobitost očituje i u "Naputku za izlučenje imovno obćinskih šuma u Krajini", koji je izdan 1871. god. Uz ova dva djela i niz drugih aktivnosti za vrijeme službovanja jedna Tomićeva aktivnost ima trajnu vrijednost. To je njegova "racionalna metoda uređivanja šum. gospodarstva" jer je u skladu s postizanjem ili postignutom normalom u pojedinoj gospodarskoj jedinici osigurana ne samo potrajnost prihoda nego i opstojnost šume kao biocenoze," (Piškorić, 1994).
 A. Tomić napisao je prvu stručnu šum. raspravu na hrvatskom jeziku. U Listu mesečnom 1843. prikazao je obrise "racionalne metode...", kako ju je sam nazvao, a razradio je kasnije u svojim raspravama, (ŠL 1877, 1883., 1884.).
 U Šum. listu surađivao je od 1877. do 1890. sa 12 rasprava pretežito iz područja uređivanja šuma. Dio napisa su polemike s A. Danhelovskim o čistom prihodu šuma (1881.-1883.).
 Bio je član ispitne komisije prvog šum. stručnog ispita 1851., a 1871. bio je imenovan predsjednikom "stalnog ispitnog povjerenstva viših šum. ispita".
 A. Tomić, uz F. Šporera i D. Kosa, zaslužan je što je pri Hrv.-slav. gospodarskom društvu 1846. osnovan samostalni Odsjek za šumarstvo. Tada je Tomić bio odbornik, na skupštini 1851. izabran je za tajnika, a 1852. ponovno za odbornika. Zbog apsolutističke vladavine rad Šum. društva utihnuo je 1855. god. Od spomenutih šumara jedino je Tomić do-živio obnovu HSŠD 1876., kada je biran za predsjednika Privremenog odbora zaduženog za pripremu skupštine i izradu društvenih pravila. Tada već umirovljenik izabran je za prvog predsjednika društva, a 1877. za počasnog člana HSŠD " za zasluge oko promicanja društvenih interesa". Kao zaslužnom velikanu hrv. šumarstva HŠD, u povodu svoje 130. obljetnice (1976.), položilo mu je lovorvijenac na grob na Mirogoju.

     RADOVI

1Predlog kako da se občuvaju šume u potrebitom stališu, i kojih se pritom pravilah deržati valja. List mesečni horv.-slav. Gospodarskog družtva. Druga godina, Zagreb 1843., s. 182-185, 227-230, 237-240.
2Haung der 200-300 jährigen gipfeldürren Eichenwälder, (mit Andre, E.). Verhandlungen der Forstsection, Agram 1847., s. 27-36.
3s Köröskenyi, V., 1877: Spomenica hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva glede onoga diela zakona VII. od godine 1875. ob uredjenju zemljarinskoga poreza, što govori ob iztraživanju čistoga prihoda šume i zatim glede naputka za procjenu šumah od 17. lipnja 1876. br. 24163, izdanoga radi provedbe toga zakona.. Š.L. 1, s.9 PDF
4Tomić Ante, 1877: P. n. delegatom hrv.-slav. šumarskoga družtva. — Šumari i prijatelj! šumarstva!. Š.L. 1, s.54 PDF
5Tomić Ante, umirovlj. c. k. šumarnik, 1877: Normalni dohodak i normalna drvna zaliha uredjene šume, njihov razmjer medjusobno i prama površini ciele šume obzirom na obhodnju.. Š.L. 2, s.110 PDF
6Ante Tomić, umirovljeni šumarnik, 1877: Prirastak drva na temelju skrižaljke o dohodku; odnošaj toga prirastka prema popriečnom prirastku sječne dobe i prema normalnoj zalihi uredjene šume.. Š.L. 3, s.201 PDF
7Poziv članovima hrv.-slav. šum. družtva, pretplatnikom našeg lista i svim prijateljem liepe zelene struke, (s Vrbanićem). Ibid., s. 275-276.
8obzirom na kataster, priobćuje Antun Tomić, 1881: Nekoliko rieči o silhueti šumarnika Danhelovskoga. Š.L. 5, s.248 PDF
9Piše c. kr. umirovlj. šumarnik A. Tomić, 1882: Na obranu k riešenju pitanja o čistom prihodu šuma.. Š.L. 6, s.344 PDF
10Piše Ante Tomić, umir. šumarnik, 1883: Razjašnjenje k racionalnoj metodi uredjivanja šumskog gospodarstva.. Š.L. 3, s.106 PDF
11Napisao Antun Tomić, c. kr. umirovljeni šumarnik. Preveo J. K., 1884: K pitanju, koja se dobitna mjera i t. d.. Š.L. 1, s.5 PDF
12Napisao Antun Tomić, c. kr. umir. šumarnik. Preveo J. K., 1884: Dodatak razjašnjenju rationalne methode uredjivanja šumskog gospodarstva.. Š.L. 2, s.84 PDF
13Napisao Antun Tomić, ces. kralj, umirovlj. šumarnik, 1884: Konačni osvrt na rationalnu methodu uredjivanja šumskog gospodarstva.. Š.L. 3, s.143 PDF
14Piše A. Tomić, c. kr. umir. šumarnik, 1885: K pitanju uzčuvanja šuma po kraških strana.. Š.L. 9, s.353 PDF
15Piše Ante Tomić, c. kr. umirovljeni šumarnik, 1886: K poglavju potrajnoga uživanja šuma.. Š.L. 7, s.289 PDF
16Antun Tomić, c. i kr. umirov. šumarnik, 1890: Kritička smotra nauke dr. Maxa Presslera o rationalnom šumaru i njegovom najizdašnijem trajnom gojenju šume. Š.L. 11, s.507 PDF
 -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST

     LITERATURA

 *** ŠL 1880., s. 140; 1882., s. 222; 1890., s. 370; 1901., s. 49; 1954., s. 41-43; 1976., s. 295, 296, 304, 307, 308, 331, 332, 405; 1987., s. 333-334.
 Kesterčanek, F.: Ante Tomić, osamdesetgodišnjica. ŠL 1883., s. 3-7.
 Kesterčanek, F.: Prilozi za povijest šuma... Ibid., s. 13-24.
 *** Najstariji šumar u zemlji. ŠL 1890., s. 90.
 Rački, V.: Veteran hrvat. šumara (A. Tomić, 90-godišnjica). ŠL 1893., s. 1-3.
 Mat.: Umro Ante Tomić. ŠL 1894., s. 116-117.
 Ugrenović, A.: Iz istorije našeg šumar stva (HŠD do 1856, Kos, Šporer, Tomić). ŠL 1925., s. 5-16, 63-73, 164-175.
 Ugrenović, A.: Tri šumara starine (D. Kos, F. Šporer, A. Tomić). Pola stoljeća šumarstva. Zagreb 1926., s. 107-114.
 Nenadić, Đ.: Uređivanje šuma. Zagreb 1929., s. 223-225.
 Kauders, A.: Šum bibliografija I, s. 53, 83, 127, 227, 263.
 *** ŠN, s. 4; SŠN, sv. 1, 1998., s. 4, 7, 12, 13, 31, 32, 186; sv. 2, s 14, 36; sv. 3. s. 12.
 Klepac, D.: Uređivanje šuma. Zagreb 1965., s. 18, 19, 36, 230, 231.
 *** Zbornik Bjelovar 1974., s. 126, 127, 371.
 *** Zbor. Vinkovci 1974., s. 527, 533.
 Piškorić, O.: "Trudovi" Odseka šumarskog za Hervatsku i Slavoniu (1847.-1852.). ŠL 1976., s. 300-306; 1997., s. 631-644.
 *** PŠH 1846-1976., s. 7, 19, 42, 137, 146, 148, 175, 176, 186, 342, 345, 346, 348-351, 353, 371, 410.
 *** ŠE, sv. 2, 1983., s. 84; sv. 3, 1987., s. 499, 554.
 Piškorić, O.: Prvi predsjednik HSŠD, Antun Tomić (1803.-1894.). ŠL 1994., s. 331-337.
 Klepac, D.: Šumarski znanstvenici iz Vinkovaca i vinkovačke okolice. Vinkovci 1996., s. 7, 12-14, 20.
 *** Hrast lužnjak u Hrvatskoj. Vinkovci-Zagreb, 1996., s. 15, 18, 19, 257, 259, 260, 542.
 *** HŠD 1846.-1996., s. 7, 12, 19, 23-25, 27, 31-33, 39, 52, 77, 116, 162, 435, 443, 444.
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 5, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG
 -- spominjan u časopisu 'ŠUMARSKI LIST'
 KESTERČANEK, Fran Žaver Xaver: Ante Tomić, ŠL 1/1883, s.3 PDF
 ***: Sjednice upravljajućeg odbora. — K pitanju reorganizacije zemalj. šumarstva. — Hajke. — K osamdeset-godišnjici kr. umir. šumarnika. A. Tomića. — Državna dobra i šume u Serbiji. — XX. Glavna skupština hrv. slav. gospod. družtva. — Na znanje hrvatskim šumarom. — Obća amnestija radi šumskih kažnjivih diela. — Promjena referade za narodno gospodarstvo kod kr. zemaljske vlade. — Sa sisačkoga tržišta. — Nevalja tako. — Kratka poviest šuma i šumskog gospodarstva u Hrvatskoj. — Čudni odnošaji. — Memento. — Kako se u nas obdržava lovo - staja. — Magjarski šumarski lexikon. — K šumskoj statistiki Europe. — Iz Dalmacije. — Austrijanski kongres šumara. — Najstarije hrvatsko šumarsko-gospodarsko djelo. — Škodljivost puha u šumah četinjačah. — Šumarski državni izpiti u Magjarskoj g. 1882. — Kr. šumarsko učilište u Križevcih. — K osnovi nove naredbe o šumarskih državnih izpitih. — Opet jedan lugar usmrćen nesmotrenošću. — Izpražnjena su mjesta. — Promjene u šumarskom osoblju. — Izpravak. 91—95 Starije družtvene blagajne. — Potvrda uplaćenih družtvenih prinosa od 1. siečnja 1883. do 2. ožujka. — Pristupili nadalje u družtvo novom godinom. — Dopisnica uredničtva., ŠL 2/1883, s.96 PDF
 ***: Imenovanje — † Ante Tomić, ŠL 2-3/1894, s.116 PDF
 PIŠKORIĆ, Oskar: ANTUN TOMIĆ, 1803-1894. - prvi predsjednik Hrvatsko-slavonskoga šumarskog društva, ŠL 11-12/1994, s.331 pdf
 

  Rođen je 1803. u Vinkovcima. Normalnu njemačku školu završio je u Srem. Mitrovici, a šest razreda gimnazije u Vinkovcima. Kao krajiški pitomac, od 1824. do 1827. školovao se na Šum. zavodu u Mariabrunnu kod Beča. God. 1827. nastupa službu kao šum. vježbenik kod Gradiške pukovnije, da bi nastavio krajišku službu u Banatu, pa brodskoj, slunjskoj i ogulinskoj pukovniji, pa kod Đurđevačke regimente u Bjelovaru. Ponovno u Banatu je proslavio četrdeset godina djelovnja a potom mirovinu sa 45 godina staža dočekuje u Šumarskom ravnateljstvu u Zagrebu. Umro je u Samoboru 1894. i sahranjen na Mirogoju.
U dugom radnom vijeku dočekao je realizaciju svojih prijedloga za reorganizaciju šumarske uprave u Vojnoj krajini, koja je provedena 1860. Tomićeva se osobitost očituje i u "Naputku za izlučenje imovno obćinskih šuma u Krajini", koji je izdan 1871. god. U Šum. listu surađivao je od 1877. do 1890. sa 12 rasprava pretežito iz područja uređivanja šuma, a posljednja mu je rasprava objavljena 1890., kad je imao 87. godina. Uz sva djela i niz drugih aktivnosti za vrijeme službovanja jedna Tomićeva aktivnost ima trajnu vrijednost. To je njegova "racionalna metoda uređivanja šum. gospodarstva" jer je u skladu s postizanjem ili postignutom normalom u pojedinoj gospodarskoj jedinici osigurana ne samo potrajnost prihoda nego i opstojnost šume kao biocenoze.
A. Tomić, uz F. Šporera i D. Kosa, zaslužan je što je pri Hrv.-slav. gospodarskom društvu 1846. osnovan samostalni Odsjek za šumarstvo. Tada je Tomić bio odbornik, na skupštini 1851. izabran je za tajnika, a 1852. ponovno za odbornika. Zbog apsolutističke vladavine rad Šum. društva utihnuo je 1855. god. Od spomenutih šumara jedino je Tomić doživio obnovu HSŠD 1876., kada je biran za predsjednika Privremenog odbora zaduženog za pripremu skupštine i izradu društvenih pravila. Tada već umirovljenik izabran je za prvog predsjednika društva, a 1877. za počasnog člana HSŠD "za zasluge oko promicanja društvenih interesa".    IMENIK

thanks to:
HŠ&HŠD&BM