| | Maturirao je na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. U Zagrebu je diplomirao biologiju na PMF-u i magistrirao iz ekologije na temi "Ptice Kvarnera". Na Institutu "Ruđer Bošković" doktorirao je tezom "Kserobiomi od Jadrana do Irana". | |
| | Radi u Zavodu za genetiku Instituta "R. Bošković" kao predstojnik Laboratorija za biocenotiku, a bio je znanstvenim voditeljem više istraživačkih projekata pri Ministarstvu znanosti: o hrvatskim endemima, o halo-fitima, flori jadranskih otoka, o ekologiji primorskoga krša i o etnogenezi ranih Hrvata - u međunarodnoj suradnji s Francuskom, Grčkom, Turskom i Iranom. | |
| | Djelatan je u nizu međunarodnih i domaćih stručnih udruga: bio je npr. dugogodišnji tajnik pri Međunarodnoj komisiji za prirodoslovna istraživanja Mediterana (Monaco), a u vrijeme pisanja ovih podataka (1999. ) internacionalni je ekspert IUCN za mediteranske otoke, pa u nas utemeljitelj i jedan od pročelnika Znanstvenog društva za proučavanje etnogeneze, itd. | |
| | Dosad je objavio 396 znanstvenih i stručnih radova (od čega 79 u inozemstvu i 5 monografskih knjiga), najviše iz područja fitocenologije, ekologije, paleontologije, predhistorije i etnogeneze. Obavljao je poredbena terenska istraživanja diljem Sredozemlja, od Španjolske do Kurdistana, a najviše na Dinarskom kršu i jadranskim otocima. Opisao je nekoliko novih halofilnih vrsta i primorskih fitocenoza. Izradio je florno-fitocenološke preglede za otoke Krk, Prvić, Goli, Palagruža, Sušac, Mljet, pa za Konavli i riječne kanjone Mrežnice, Une, Zrmanje, Krke, za gorje Svilaja i dr. | |
| | U bivšem Urbanističkom institutu SRH surađuje u izradi nekoliko planova prostornog uređenja (Istra, Kordun i Banovina, okoliš Boke Kotorske i dr. ). Surađuje sa djelatnicima Šum. fakulteta u Zagrebu. Sam ili u suradnji sa prof. dr. se. Stjepanom Bertovićem opisuje raslinstvo i srodne napise u sve tri knjige Šumarske enciklopedije; u Enc. Jugoslavije (knj. 5. i 6. ), a poslije Domovinskog rata i u novoj Hrvatskoj enciklopediji. Sa Prof. dr. se. Želimirom Borzanom i suradnikom u Institutu R. Bošković, mr. se. M. Racom iscrpno opisuje hrvatske biljne endeme u monografiji "Šume u Hrvatskoj" (1992. ). | |
| | Nakon B. Šuleka jedan je od rijetkih u nas koji se pobliže bavi terenskim prikupljanjem i poredbenom analizom narodnih dijalektalnih naziva za floru i faunu, pa je obradio 14. 000 fitonima i zoonima iz srednje i južne Hrvatske i Hercegovine. Proučavao je i naše fosilne arheocenoze i paleoekologiju Hrvatske, pa predhistorijske i antičke antropogene utjecaje u ekosustavima, te prirodoznanstvena proučavanja rane etnogeneze u jugoistočnoj Europi i prednjoj Aziji. | |
RADOVI |
| 1 | Ornitogene biocenoze Kvarnera (magisterij). Larus 23, Zagreb 1970.
| |
| 2 | Lovrić, A. Ž. i sur.: Bašćansko područje - smjernice razvoja. Krk 1976., s. 1-336.
| |
| 3 | Analyse der Meereavegetation Ostadrias. OGV 14, Akademija Ljubljana 1978.
| |
| 4 | Adriatic endemics, part 1-5. CIEMS 27, Museum Monaco 1981.
| |
| 5 | Lovrić, A—Ž., 1981: Neki rijetki i značajni poluzimzeleni hrastovi na Primorskom kršu. Š.L. 3-4, s.119
PDF | |
| 6 | Chromosome numbers 77 (Asteraceae). Taxon 31, Utrecht 1982.
| |
| 7 | Principes theorigues de l´ analyse de biosphere et biocoenosea. Documents Phytosociologiques 7, Lille 1982.
| |
| 8 | Lovrić, A. Ž. i sur.: Symboles pour la cartographie des biocoenoses littoralea en Mediterranee. Paris 1983.
| |
| 9 | Coastal endemism of Balkana and Asia Minor. Posebna izdanja ANU BiH 78, Sarajevo 1987.
| |
| 10 | Paleoecological sequence of Dalmatia trom Carboniferoua to Pleiatocene. Acta Musei Makarska 5, 1989.
| |
| 11 | Palaözonosen des Pannonischen Meeres. Bericht JAD 28, Bulgarian Academy of Sciences, Sofia 1989.
| |
| 12 | Bertović, S. i Lovrić, A. Ž.: Jugoalavija -Biljni pokrivač. Enciklopedija Jug. 6, Zagreb 1990.
| |
| 13 | Želimir Borzan, Andrija-Željko Lovrić, Mladen Rac, 1992: Hrvatski biljni endemi. Šume u Hrvatskoj, s. 223
| |
| 14 | Bertović, S. i Lovrić A. Ž.: Uebersicht der Vegetation Kroatiens nach neueren Untersuchungen. Tuexenia 12, Gottingen 1992.
| |
| 15 | Coastal ecosyatems of Croatia. World Ecosystems 2A, Elsevier Amsterdam 1993.
| |
| 16 | Dry ecoayatema of Albania, Bulgaria and Turkey. World Ecosystems 2A, Elsevier Amsterdam 1993.
| |
| 17 | Lovrić, A. Ž. i sur.: Tko su i odakle Hrvati (etnogeneza). Zagreb 1993., s. 1-104.
| |
| 18 | Lovrić, A. Ž.: Kserobiomi od Jadrana do Irana (disertacija). Institut "R. Bošković", Zagreb 1995., s. 1-413.
| |
| 19 | Origin of Karat ecoayatema. World Ecosystems 2c, Elsevier Amsterdam 1997.
| |
| 20 | Evolution of coastal ecosyatems. World Ecosystems 2c, ibid. 1997.
| |
| 21 | Horvat, L, Bertović, S. i Lovrić, A. Ž.: Hrvatska - Biljni pokrivač. Enciklopedija Jug. 5, Zagreb 1998.
| |
| 22 | Lovrić, A. Ž.: Staroiransko podrijetlo Hrvata. Iranian cultural center, Teheran 1999., s. 1-527.
| |
nedeterminirano: |
| 23 | VAŽNIJI RADOVI
| |
| 24 | a) Posebne knjige (kao urednik i autor)
| |
| 25 | b) Ostali važniji radovi i prilozi (izbor):
| |
| | -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST |
LITERATURA |
| | Bertović, S.: Neke prirodne značajke u Zagrebačkoj regiji. Hortikultura 1-4, Zagreb 1994. | |
| | Biškup, J.: S. Bertović - Radovi. HŠŽ Leksikon l, (A-F), Zagreb 1996., s. 76-92. | |
| | Bertović, S.: i sur.: Priroda i perivoji u riječkoj općini. Hortikultura 1-4, Zagreb 1995., ŠL 3-4, 1997., s. 133-161. | |
| | Bertović, S.: Reljef i njegova prostorna raščlamba. ŠL 11-12, 1999., s. 543-563. | |
| | ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 5, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG |
