HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA

https://www.sumari.hr/sumari



ID8802
prije
ime J., Branka
zvanje
zanimanje     
mr.sc., znanstveni asistent
     


lokacija

apsolvirala1956.
diplomirala1957.
magistrirala1964.PMF u Zagrebu



 Kćerka Antuna Bevilacque i Leopoldine r. Rolih. Hrvatica, katoličke vjere. Otac joj je bio službenik, a majka kućanica. Osnovnu školu pohađala je u Zagrebu i završila je 1944.g., a realnu gimnaziju također u Zagrebu 1952.
 Diplomirala je na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1957.g.
 U toku 1958.g. radi kao honorarni asistent u Zavodu za farmaceutsku botaniku Farmaceutskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od 1.12.1958. počela je raditi kao stručni suradnik, a zatim kao visi stručni suradnik na Katedri za šumarsku genetiku i dendrologiju Šum. fakulteta u Zagrebu. Zbog primjene nuklearne energije u Šumarskoj genetici i oplemenjivanju Šumskog drveća pohađala je (1960.) kurs za primjenu nuklearne energije u Institutu Vinca u Beogradu.
 Magistrirala je na PMF-u Sveučilišta u Zagrebu, Biološki odsjek, citogenetički smjer 1964. i tako bila prvi magistar znanosti na Šum. fakultetu u Zagrebu.
 Od 1965.-1966. bila je na specijalizaciji iz Šumarske genetike na The Swedish Universitv of Agricultural Sciences, Roval College of Forestrv, Department of Forest Genetics, Stockholm, Sweden.
 U Katedri za šumarsku genetiku i dendrologiju Šum. fakulteta u Zagrebu obnaša dužnost voditelja projekta FG-Yu 143 (1967.-1969.) u zamjeni za prof. dr. sc. Mirka Vidakovića.
 God. 1972. sudjeluje u radu IUFRO/IAE Course in the use of izotopes and radiation tehnique in Forestrv research in the developing countries, u Helsinkiju, Finska.
 Od 1978. upisana je u Registar znanstvenih radnika u znanstvenom zvanju: znanstveni asistent. Prvenstveno se bavila embriološkim istraživanjima - praćenjem embrionalnog razvoja, odnosno rasta oprasenih sjemenih zametaka crnog i običnog bora i njihovim potencijalnim hibridima.
 Osim istraživačkih radova vodila je i vježbe iz citologije u dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi, a vodila je i knjižnicu Katedre za šumarsku genetiku i dendrologiju.
 Član je Biološkog i Genetičkog društva Hrvatske.
 Na znanstvenim i stručnim skupovima te kongresima u zemlji i inozemstvu sudjelovala je sa sedam referata. Objavila je, sama i u suradnji, 23 znanstvena i stručna rada.

1B. Bevilacqua, 1961: Značenje citoloških istraživanja u sadašnjoj fazi razvoja šumarske genetike kod nas. Š.L. 9-10, s.390 PDF
2Bevilacqua, B. & Vidaković, M. (1963.): Effect od Gamma-Rays on the Chromosomes of the Somatic Cells in Picea abies Karst. Silvae Genetica, 12: 41-46.
3Bevilacqua, B. (1964.): Promjena dnevnog ritma mitoze kod crnog bora uzrokovane gama - zračenjem, (magistarski rad). PMF Zagreb: 1-76.
4Bevilacqua, B. (1965.): Changes of the Daily Rhytm of Mitosis in Pinus nigra Arn. Caused by Gamma-Rays. Silvae Genetica, 14: 81-87.
5Eriksson, G., Ekberg, I., Ehrenberg, L. & Bevilacqua, B. (1966.): Genetic Changes induced by semiacute Y - Irradiation of pollen Mother Cells in Larix leptolepis (Sieb. et Zucc.) Gord. Hereditas, 55: 213-226.
6Simancik, F., Bevilacqua B. & Simak, M. (1966.): Bekampfung von Schimmelpilzen im Jacobsenapparat durch ultraviolettes Licht. Proc. Int. Seed Test. Ass., Vol. 31 No.5: 731-739.
7Vidaković, M. & Jurković-Bevilacqua, B.: Obsevations on the Ovule Development Following Cross Pollination between Austrian and Scots Pines using Irradiated and Non-irradiated Pollen. IUFRO, Sec. 22, Working Group Meeting on the Sexual reproduction of Forest Trees, Vanparanta (Finland) 1970.
8Jurković-Bevilacqua, B.: Development of ovules after interspecific hybridization of Austrian and Scots Pines with gamma-irradiated pollen. I. simpozij genetičara Jugoslavije, Hercegnovi 1970.
9Vidaković, M. & Jurković-Bevilacqua, B. (1971.): Development of Ovules after Interspecific Hybridization of Austrian and Scots Pines with Gamma - irradiated Pollen. Genetika, Vol. 3 No. 1:119-130.
10Vidaković, M., Borzan, Z. & Jurković-Bevilacqua, B. (1975.): Oplemenjivanje crnog i običnog bora primjenom zračenog polena. Acta biologica, 7/4: 309-317.
11Jurković-Bevilacqua, B.: Degeneracija sjemenih zametaka kod međuvrsne hibridizacije običnog i crnog bora. I. kongres genetičara Jug., Dubrovnik 1976.
12Jurković-Bevilacqua, B. (1977.): Degeneracija sjemenih zametaka kod međuvrsne hibridizacije običnog i crnog bora. Genetika, Vol. 9 No 3: 263-270.
13M. Vidaković, A. Krstinić, Ž. Borsan i B. Jurković-Bevilaqua , 1978: Neke morfološke karakteristike hibrida između japanskoga crvenog bora (Pinus densiflora Sieb. et Zucc.) i običnoga bora (Pinus sylvestris L.). Š.L. 1-3, s.19 PDF
14Regula-Bevilacqua, Lj. & Jurković -Bevilacqua, B. (1980.): Prilog flori otoka Mljeta. Acta Bot. Croat., Vol. 39:175-184.
15Regula-Bevilacqua, Lj. & Jurković-Bevilacqua, B. (1981.): Orchidaceae u flori Strahinscice. Biosistematika, Vol. 7/1: 11-16.
16Jurković-Bevilacqua, B. (1982.): Inkopatibilnost borova. Hortikultura, 4: 24-26.
17Jurković-Bevilacqua, B. (1983.): Mitoza i vegetativno razmnožavanje. Hortikultura, 3-4: 23-24.
18Jurković, M. & Jurković-Bevilacqua, B. (1985.): Indukcija rasta adventivnog korijenja kod jorgovana i magnolija. Glasnik šum. fakulteta (Serija C), 64: 325-334.
19Jurković-Bevilacqua, B. (1985.): Mejoza i generativno razmnožavanje. Hortikultura, 1-2: 33-35.
20Jurković, M., Jurković-Bevilacqua, B.: Indukcija rasta adventivnog korijenja kod jorgovana i magnolija. VII. Simpozijum Jugosl. društva za fiziologiju biljaka, Aranđelovac 1985.
21Jurković-Bevilacqua, B. (1986.): Oprašivanje i oplodnja. Hortikultura, 1-2: 35-37.
22Jurković, M. & Jurković-Bevilacqua, B.: Propagation of Lilac (Syringa vulgaris L.) from green cuttings using various root-stimulating substances, 18th IUFRO World Congress, Ljubljana 1986.
23Jurković, M. & Jurković-Bevilacqua, B.: Autovegetativno razmnožavanje Metasekvoje (Metasequoia glyptostroboides Hu et Cheng). VIII. Simpozij Jugosl. društva za fiziologiju biljaka, Tuheljske toplice 1987.
24Jurković, M. & Jurković-Bevilacqua, B.: Utjecaj tvari rastenja i anatomske građe reznica na razvoj adventivnog korijenja jorgovana (Syringa vulgaris L.). III. Kongres biologa Hrvatske, Mali Lošinj 1987.
25Jurković-Bevilacqua, B. (1988.): Iskustva u istraživanju inkompatibilnosti. Hortikultura, 1-2:11-12.
26Jurković, M. & Jurković-Bevilacqua, B. (1988.): Hortikulturno značenje nekih vrsta magnolija kod nas i u svijetu. Hortikultura, 3-4:13-16.
27Jurković, M. & Jurković-Bevilacqua, B. (1989.): Effect of rooting substances and anatomical structure of cuttings to growth of adventitious root of Lilac (Syringa vulgaris L.). Periodicum biologorum, Vol. 91 No. 1., 159.
28Jurković, M. & Jurković-Bevilacqua, B. (1990.): Kultivari običnog jorgovana (Syringa vulgaris L.) i njihovo vegetativno razmnožavanje. Hortikultura, 1-2:15-18.
29Jurković, M. & Jurković-Bevilacqua, B. (1991./1992.): Botanički vrtovi Švedske. Hortikultura, 3-4/91. i 1-4/92.: 39-40.
30Jurković, M. & Jurković-Bevilacqua, B. (1993.): Razmnožavanje i citologija magnolija. Hortikultura, 1-4:11-12.
31Jurković, M., Jurković-Bevilacqua, B., 1995: Nalazište obalnog mamutovca — Sequoia sempervirens (D. Don) Endl. u Zagrebu. Š.L. 9-10, s.335 pdf
32Jurković, M., Jurković-Bevilacqua, B., 1996: Golemi mamutovac - Sequoiadendron Giganteum (Lindl.) Buchh. u zagrebačkim parkovima. Š.L. 1-2, s.47 pdf
33Jurković, M., Jurković-Bevilacqua, B., 1996: Introdukcija i aklimatizacija drvenastih egzota-četinjače - u zagrebačkim parkovima. Š.L. 7-8, s.327 pdf
34Jurković, M., Jurković-Bevilacqua, B., 1997: Prilog introdukciji i aklimatizaciji drvenastih egzota - listače - u zagrebačkim parkovima. Š.L. 5-6, s.269 pdf
 -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST

 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 1, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG

thanks to:
HŠ&HŠD&BM