HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA

https://www.sumari.hr/sumari



ID9388
ime H., Ivan
zvanje
zanimanje     		 dr. sc., dipl. ing. šumarstva, znanstveni savjetnik
     

                                                                IZBOR      (knjiga2/9388)   IZMJENE         ISPIS


     DOGAĐAJI  


lokacija
apsolvirao1948.
diplomirao6. 6. 1949.
doktorirao1969.Šumarski fakultet u Zagrebu


     ŽIVOTOPIS


 Sin Josipa. Hrvatske narodnosti, državljanin R. Srbije, rimokatolik. Otac mu je bio nadzornik želj. pruga, a majka domaćica. Osnovnu je školu završio u Donjem Miholjcu 1934, a realnu gimnaziju u Požegi 1941.
 Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šumarskom fakultetu Sveuč, u Zagrebu. Apsolvirao je nast. g. 1947.-48., a diplomirao 6.6.1949.
 Nakon diplomiranja radio je u Šum. gospodarstvu Osijek, u Šumariji Slatinski Drenovac (1950.-55. ), zatim u Institutu za šumarska i lovna istraživanja SR Hrvatske u Zagrebu - na Šumsko-pokusnoj stanici u Osijeku.
 G. 1960. prelazi u Novi Sad u Institut za topolarstvo, gdje razvija intenzivan znanstveno - istraživački rad na uzgajanju i oplemenjivanju topola i vrba. Istodobno radi na svom znanstvenom i stručnom usavršavanju. Obavio je nekoliko specijalističkih studija:
 - studij oplemenjivanja i kultiviranja topola u Italiji u trajanju od mjesec dana (1957. );
 - studij oplemenjivanja brzorastućih vrsta drveća u SAD., sedam mjeseci (1961. );
 - FAO - seminar na temu sumsko-pješčanih dina i vriština u Danskoj, mjesec dana (1968. );
 - postdoktorski studij na oplemenjivanju topola i vrba u Francuskoj, dva mjeseca (1969. ).
 Stupanj doktora znanosti postigao je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 1969. g. iz područja ekoloških i bioloških osnova uzgajanja Suma. Tema doktorskog rada nosi naslov "Ekološke i biološke osobine autohtonih topola i vrba u ritskim sumama Podunavlja.
 Preostali dio radnog vijeka bio je zaposlen u Institutu za topolarstvo Novi Sad, najprije kao sef Odjeljenja za biologiju i gajenje (1960.-1969. ), pa sef Odsjeka za naučno-istraživački rad (1970.-1974. ), zatim direktor Instituta za topolarstvo (1974.-1978. ) i voditelj istraživačkih projekata u istom institutu od 1979. do odlaska u mirovinu krajem 1990.
 U tijeku radnog vijeka sudjelovao je na mnogobrojnim kongresima i skupovima:
 - na XVIII. svjetskom IUFRO kongresu u Ljubljani, 1986.;
 - na zasjedanju Međunarodne komisije za topolu (IPC FAO UN) i Izvrsnog komiteta IPC u radu radnih grupa s iznošenjem rezultata znanstvenih radova (Zagreb 1962., Teheran 1965., Montreal 1968., Bukurešt 1971., Kim 1975., Izmir 1980., Otawa 1984., Peking 1988. );
 - na zasjedanjima i studijskim putovanjima u organizaciji Jugoslavenske nacionalne komisije za topolu;
 - bio je angažiran u inozemstvu kao konzultant FAO UN u Kini 1991. i 1992. g. na projektu "Visokoprinosni zasadi topola u toplim i hladnim polusuhim područjima istočne Kine. "
 Kao samostalni istraživač na selekciji i oplemenjivanju topola i vrba sudjelovao je u izradbi dugoročnih i kratkoročnih projekata i programa znanstveno-istraživačkog rada u području problematike:
 - selekcije i oplemenjivanje topola i vrba,
 - namjenske proizvodnje drveta topola i vrba.
 U svezi s tim suradnik je u rukovođenju odgovarajućih dijelova projekata znanstveno - istraživačkog rada fundamentalnih i primijenjenih istraživanja iz područja oplemenjivanja topola i namjenske proizvodnje drveta sa posebnim osvrtom na stvaranje novih selekcija. Proučavao je i odabirao tematiku osnovnih i primijenjenih istraživanja, izbor metodike rada i upućivanje suradnika u postupke
 izvođenja, samostalno izvršavanje određenih radova i nadzor u radu. Proučavao je dokumentaciju iz domaće i stručne strane literature i izabirao reference koje se odnose na predmet istraživanja.
 Dr. sc. Ivan Herpka proučavao je varijabilnost u populacijama topole i vrbe, osnovanim dugogodišnjim zasadima genofonda topola i vrba te proučavao svojstva značajna za oplemenjivanje i izbor klonova za uvođenje u program oplemenjivanja. Proučavao je svojstva nasljednosti značajnih za oplemenjivanje, utvrđivao koja je genetska dobit selekcije te ispitivao postupke u juvenilno - adultnom postupku selekcije.
 Istraživao je nove selekcije u selekcijskim objektima u rasadniku (selekcijsko ožilište, rastilište, selekcijski matičnjaci) topola i vrba sa ciljem da se izdvoje jedinke odgovarajućih svojstava rasta, oblika, grananja, otporna na proširena oboljenja i oštećenja od insekata i dr.
 Osim toga proučavao je izdvojene selekcije s obzirom na njihovu uporabu za osnivanje namjenske proizvodnje drveta za celulozu i papir, s posebnim osvrtom na svojstva vegetativnog razmnožavanja, primanja u zasadima i svojstvima težine suhe mase drveta.
 Istraživao je proizvodna svojstva drveta odabranih selekcija u poliklonalnim zasadima u cilju ponavljanja njihove selekcije u proizvodnji biomase.
 Pratio je razvitak klonskog materijala u klonskim testovima topola i vrba. Izrađivao je dokumentaciju o rezultatima istraživanja. Pratio je rezultate korišćenja novih selekcija u proizvodnji i davao ocjenu za njihovo daljnje korišćenje.
 Izrađivao je programe za kompjutoriziranu statističku obradu rezultata mjerenja i opažanja, analize rasta i prirasta, upućivao je suradnike Instituta u tom radu.
 Radio je na analizama poboljšanja rada operative i provodio konsultacije u svezi sa problematikom uzgoja topola i vrba.
 Surađivao je sa domaćim i stranim srodnim znanstveno-istraživačkim organizacijama.
 Sudjelovao je u radu predsjedništva Zajednice fakulteta i instituta za šumarstvo i preradu drveta ex-Jugoslavije, u radu skupštine Zajednice za naučni rad Vojvodine, u Jugoslavenskom odboru za organiziranje svjetskog kongresa IUFRO 1986. u Ljubljani.
 Njegov doprinos šumarskoj struci i šumarskoj znanosti posebno je uočljiv u stvaranju i uvođenju novih selektiranih klonova topola i vrba:
 - nove selekcije topole, 1982. g. pet klonova;
 - nove selekcije vrbe, 1982. g. četiri klona;
 - nove selekcije topole, 1989. g. tri klona;
 - nove selekcije vrbe, 1989. g. dva klona.
 Za tako opsežan i vrijedan znanstveno - istraživački i stručni rad primio je velik broj odličja i priznanja:
 - Oktobarsku nagradu Skupštine opštine Novi Sad (1962. ) "za najbolja ostvarenja iz oblasti umetnosti i nauke";
 - Povelju Jugoslavenske nacionalne komisije za topolu (JNKT) kao zaslužnom članu (1967. i 1975. ) za zasluge na unapređenju topolarstva;
 - Zahvalnicu i plaketu Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu (1979. i 1984. ) za dugogodišnji uspješan rad i suradnju:
 - Primio je još priznanje Jugoslavenskog poljoprivredno - šumarskog centra (1986. ), Šumarskog instituta
 Jastrebarsko (1987. ), ROŠ "Slavonska suma" Vinkovci (1989. ) i Saveza inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drveta R. Srbije (1991. ).
 Bio je član velikog broja stručnih udruga: član predsjedništva za istraživanje Jug. nacionalne komisije za topolu Jugoslavije (od 1960. ); član udruženja za genetiku i oplemenjivanje SAP Vojvodine i Jugoslavije; član udruženja šumarskih fakulteta i udruženja šumsko -istraživačkih instituta Jugoslavije; član Izvrsnog komiteta Međunarodne komisije za topolu (IPC) FAO UN, Rim (1965.-1991. ); član Potkomiteta (IPC FAO) za nomenklaturu imena topola; član i predsjedavajući radne grupe CRNE FAO UN (Kooperativna mreža za ruralnu energiju; član izdavačkih odbora stručnih i znanstvenih publikacija (Topola, Bilten JNK, Radovi Inst. za topolarstvo Novi Sad).
 Napisao je i objavio vise od 70 stručnih i znanstvenih radova, studija i saopćenja.

     RADOVI

1Uzgoj topola i vrba u ekološkim uslovima Hrvatske, (s Marković, J. i Živanov, N. ). Savjetovanje Sume Hrvatske u današnjim ekološkim i gospodarskim uvjetima. Drvenik, (Hrvatska) 19. -23. IX. 1988., s. 5.
2Pojava ugibanja kore na topolama. Šum. list 9-10, 1956., s. 282-299.
3Staništa ritskih suma slavonskog dijela donje Podravine i Podunavlja - Približno kartiranje areala stanišnih prilika za uzgajanje topola i vrba. Institut za šum. i lovna istraživanja NRH, Zagreb 1959.
4Prosječne norme u uzgajanju topola. Obavijesti l, Šum. inst., Zagreb 1960. s. 1-28.
5Nova pojava odumiranja kore na topolama. Topola 15, Beograd 1960., s. 19-20.
6Hibridizacija i selekcija topola. Bilten JNKT - Radovi na istraživanju topola l, Beograd 1960., s. 43-57.
7Izbor i ispitivanje klonskih materijala topola za intenzivne zasade. Topola 28, Beograd 1962., s. 32-38.
8Postanak i razvoj prirodnih vrba u Podunavlju i Donjoj Podravini. Topola 36-37, Beograd 1963., s. 18-27.
9Namjenske plantaže topola za celulozno drvo. Topola 38-39, Beograd 1963., s. 23-35.
10Gajenje topola na pijesku. Topola 34-35, Beograd 1963., s. 29-31.
11Kulture vrba. Topola 36-37, Beograd 1963., s. 33-34.
12Prilog razmatranju pitanja korišćenja drveća malih dimenzija. Topola 34-35, Beograd 1963., s. 64-67.
13(Varijabilnost dužine vlakanaca i zapreminske težine drveta u prirodnim populacijama bijele vrbe /Salix alba L. / u prirodnim sumama priobalja Dunava, ) IPC/ FAO Zasjedanje 12. Teheran, Iran, svibanj 1965.., s. 1-6.
14Proizvodnja drvne mase u trogodišnjem rastilištu topole. Topola 48-49, Beograd 1965., s. 16-29.
15(Kulture vrba - Prirodne sume vrba, razmnožavanje i tehnika rasadničke proizvodnje, Intenzivne kulture vrba. ) Monografija: Preliminarni izvještaj o vrbama, Jugoslovenska nacionalna komisija za topolu, Beograd 1965 - IPC/FAO zasjedanje 12, Teheran, Iran, svibanj 1965., s. 21-42.
16Varijabilnost dužine drvnih vlakanaca i nominalne volumne težine u jednoj prirodnoj populaciji vrbe u poplavnom području Dunava. Topola 59-60, Beograd 1966., s. 2-4.
17Pojava pucanja stabala topola i rezultati istraživanja za otklanjanje ove pojave, (sa Živanov, N. i J. Marković). Topola 75-76, Beograd 1969., s. 3-34.
18Selekcija topola sekcije Aigeiros i hibrida otpornih na smeđu pjegavost lišća Marssonina brunnea (EH. et. Ev. ) P. Magn. Topola 79-80, Beograd 1970., s. 25-38.
19(Sadašnji i budući rad na oplemenjivanju i selekciji topola i vrba. ) Međunarodna komisija za topole FAO, 14. zasjedanje, Bukurešt, Rumunjska, 27. IX. -2. X. 1971., s. 1-5.
20(Gajenje topola na poplavnim mokrim staništvima). Međunarodna komisija za topole, 14. zasjedanje, Bukurešt, Rumunjska 27. IX. -2. X. 1971., s. 1-7.
21Proizvodnja drveta osam vrsta hibridnih topola u kratkoj ophodnji, (sa Marković, J. ). Topola 83-84, Beograd 1971., s. 23-31.
22Poučavanje distribucije biomase korenovog sistema hibridne eurameričke topole 1-314 (P. x euramericana /Dođe/ Ou-inier cl. 1-314) u uslovima duboke i obične sadnje, (s Marković, J. i Zivanov, N. ). Topola 93-94, Beograd 1972., s. 3-18.
23Varijabilnost nominalne volumne težine juvenilnog drveta kod orteta proveni-jenaca Populus deltoides Bartr. var. del-toides. Topola 98-99, Beograd 1973., s. 34-42.
24Upoređenje postupaka osnivanja zasada topole (klona 1-314) na peskovitom aluvijalnom zemljištu Dunava. Topola 100-101, Beograd 1974., s. 53-63.
25Prilog proučavanja metodologije ranog testa kod topole. Topola 103-106, Beograd 1974., s. 194-200.
26Ekonomičnost i rentabilnost uzgoja topola, (s Knežević, I. ). Topola 107-108, Beograd 1975., s. 17-27.
27Rezultati istraživanja u uporednim zasadima topole, (s Marković, J. ). Topola 103-106, Beograd 1975., s. 183-193.
28Karakteristike varijabilnosti nominalne volumne težine drveta klonova topole u odnosu na različite izvore uzoraka. Topola 109-110, Beograd 1976., s. 3-6.
29(Korištenje Populus deltoides Bartr. u Podunavlju. ) Zasjedanje: Simpozij o američkoj crnoj topoli i sličnim vrstama. Od 28. rujna do 2. listopada 1976., Greenville, Mis-sissipi. Državni univerzitet u Luiziani, Baton Huge, SAD, s. 47-49.
30(Stvaranje topola važnih osobina. ) Finalni izvještaj: Projekt br.: E-30-FS-4, Institut za topolarstvo Novi Sad 1978., s. 1-288.
31Ispitivanje klonova topola s obzirom na prilagođavanje sredini, otpornosti prema štetočinama i proizvodnja drveta, (u suradnji). Finalni izvještaj, Projekt br. TO-FS-82-JB-12, Institut za topolarstvo, s. 1-130, 1978.
32Zavisnost proizvodnje dvogodišnjih sadnica topole od uzrasta ožiljenica, (s Marković, J. ). Topola 192, Beograd 1974., s. 3-11.
33Stvaranje novih sorti šumskog drveća, (s Tucović, A. ). Poljoprivreda i šumarstvo, XXIV, br. 2, Titograd 1978., s. 3-16.
34Međusobni odnosi osetljivosti klonova topola u selekciji na napad gljive Do-thichiza populea Saće et Br., (s TomoviC, Z. ). Topola, br. 119-120, Beograd 1979.
35Ekološke i biološke osobine autohtonih topola i vrba u ritskim sumama Podunavlja, (disertacija). Radovi Instituta za topolarstvo Novi Sad, knj. 7, Novi Sad 1979., s. 1-229.
36Genetska varijabilnost zapreminske težine juvenilnog drva kod Populus deltoides Bartr. i njen značaj za selekciju. Topola 121-122, Beograd 1979., s. 2-6.
37Utjecaj tenzionog drveta na proučavanje zapreminske težine juvenilnog drva topole u selekciji. Topola 123-124, Beograd 1979., s. 67-72.
38(Genetska varijabilnost zapremnine težine juvenilnog drveta u Populus deltoides i njen značaj za selekciju. ) IUFRO, Studijska grupa za Provenijence i oplemenjivanje topola, zasjedanje u Francuskoj i Belgiji, rujan 1979. Orleans/Gramont, Institut za šumarska istraživanja i planiranje krajolika Dorchkamp, Wageningen, Nizozemska, s. 71-81.
39(Izvještaj na aktivnostima koje se odnose na uzgoj, eksploataciju i korištenje topola i vrba, za, period 1980-1984. ). Jug. nac. komisija za topolu. Plenarno zasjedanje Međunarodne komisije za topolu (IPC) FAO UN, Ottawa (Canada), 2. list, 1984., s. 1-16.
40Prosječan prirast ukupne drve mase po hektaru za odabrane klonove u rasad-nickom ogledu za preliminarno testiranje topole. Topola 129-130, Beograd 1981., s. 2-3.
41Zapreminska težina juvenilnog drveta u rasadničkom ogledu za preliminarno testiranje klonova topole. Topola 129-130, Beograd 1981., s. 4-6.
42Proizvodne karakteristike poliklonal-nih oglednih zasada topola Populus del-toides Bartr. u gustom razmaku sadnje. Topola 135-136, Beograd 1982., s. 1-3.
43Proizvodne karakteristike poliklonalnih oglednih zasada topola Populus del-toides Bartr. u gustom razmaku sadnje. Topola 135-136, Beograd 1982., s. 3-4.
44Varijabilnost, naslednost i efekti selekcije za osetljivost na rak kore topole izazvan gljivom Dothichiza Populea Saće. et Briard. Topola 135-136, Beograd 1982., s. 15-21.
45Karakteristike zapreminske težine drveta proizvedenih hibridnih topola sekcije Aigeiros. Topola 139-140, Beograd 1983., s. 1-10.
46Zapreminske tabele mladih stabala Populus deltoides Bartr. uzgojenih u poliklonalnim oglednim zasadima u gustom razmaku sadnje. Topola 139-140, Beograd 1983., s. 41-43.
47(Osjetljivost nekih potomstava bijelih topola na lisna oboljenja), (sa Guzina V. ). IPC, 31. zasjedanje Međunarodne komisije za topole, Casale Monferrato (Italija), 6. -7. rujna 1984.
48(Istraživanje proizvodnje biomase topola i vrba u kratkoj ophodnji - Jugoslavija), (s Marković, J. ). Tehn. savjetovanje Kooperativne evropske mreže za ruralnu energiju - šumska biomasa za energiju (GENE), FAO UN, Garpenberg (Švedska), 25. -27. lipnja 1984., s. 1-13.
49(Procena nasljednosti i dobiti selekcije topola na otpornost Dothichiza raka). IPC (Međunarodna komisija za topole), 31. zasjedanje Izvrsnoga komiteta, Casale Mon-ferrato (Italija), 6. -7. rujan 1984. Dok. Vol. l, s. 1-14.
50(Procjena specifičnih svojstava biomase u poljskim oglednim nasadima amer. crne topole /Populus deltoides Bartr/). 17. zasjedanje IPC FAO UN 1-4 list, 1984., Ot-tawa (Canada), s. 1-5.
51Selekcija topola sekcije Aigeiros i hibrida za namensku proizvodnju drveta u kratkim turnusima. Topola, 141-142, Beograd 1984., s. 37-50.
52Produkcija biomase topola u kratkim turnusima, (s Marković, J. ). Finalni izvještaj, Projekt TO-FS-92-JB-83, Institut za topolarstvo Novi Sad, s. 1-67, Novi Sad 1985.
53(Proizvodnja biomase topola i vrba u kratkim rotacijama, sjeća, izrada i korištenje), (s Marković, J., Đoković, P. i Zeremski, M. ). Međunarodni simpozij o konverziji biomase - Okrugli stol SANU, VANU i Akademije nauka Mađarske, Aranđelovac, (Srbija), 24. -26. travnja 1985., s. 1-10.
54(Kulture topola kratke ophodnje -pregled dosadašnjeg stanja i sadržaj istraživanja za budući rad. ), Združeno zasjedanje (IEA/FEP) Međunar. agencije za energiju / Program za šumsku energiju i FAO/ (CNRE) Kooperativna mreža za ruralnu energiju, Hungstedgaard, (Danska), list 28-30, 1985. Švedski univerzitet poljoprivrednih znanosti, Garpenberg, Vol. l, s. 118-125.
55Stvaranje novih klonova topola i vrba pogodnih za namensku proizvodnju za celulozu i papir. Zbornik radova, Institut za topolarstvo Novi Sad, Radovi, knj. 16, s. 162-179, 1985.
56Rezultati testiranja klonova topola i vrba u oglednim zasadima. Zbornik radova, Institut za topolarstvo Novi Sad, Radovi, knj. 16, s. 7-24, 1986.
57(Prirodne sume topola i vrba. Topole i vrbe u Jugoslaviji). 18. Svjetski kongres IUFRO, rujan 9. -21. 1986., Ljubljana, Institut za topolarstvo Novi Sad, 1986., s. 21-35.
58(Oplemenjivanje crnih topola, Topole i vrbe u Jugoslaviji), (s Guzina, V. i Tomović, Z. ). 18. IUFRO svjetski kongres, rujan 7. -21., Ljubljana 1986., Institut za topolarstvo Novi Sad, 1986., s. 45-73.
59(Nasadi kratke ophodnje, Topole i vrbe u Jugoslaviji), (s Marković, J. ). 18. svjetski IUFRO kongres, rujan 7. -21., Ljubljana 1986., Institut za topolarstvo Novi Sad, 1986., s. 182-197.
60(Dostignuća i problemi istraživanja topola u Jugoslaviji). Allgemeine Forst Zeitschrift 30/31, s. 759-771, 1986.
61(Oplemenjivanje AIGEROS topola u Jugoslaviji). Anales For. 13/1-2, Zagreb 1987., s. 39-49.
62Utvrđivanje optimalnih ekoloških uslova sa aspekta gajenja suma, (s Marković, J. i Rončević, S. ). Idejno rješenje vodoprivrednog uređenja vodotoka Tamiša u us-lovima dogradnje zaštitnog sistema "D. Tamis" od uspora HE "Đerdap", Institut za topolarstvo Novi Sad, 1987., s. 47.
63Testiranje novih klonova topola i vrba i njihovo uvođenje u proizvodnju na području Hrvatske, (s Guzina, V. ). Zbornik radova sa savjetovanja održanog 5. XI. 1987. u Novom Sadu, Radovi, knj. 18, Institut za topolarstvo Novi Sad, 1987., s. 65-84.
64Proizvodnja drveta topola i vrba za proizvodnju celuloze i papira, (s Marković, J. ). III Jugoslavenski simpozijum o celulozi i papiru. Zbornik radova, Banja Luka 14. i 15. travnja 1987., s. 78-94.
65Proizvodne mogućnosti staništa za uzgoj topola i vrba na području S. O. "Josip Kozarac" Nova Gradiška, (sa Živanov, N, i Marković, J. ). Zbornik radova sa savjetovanja održanog 5. XI. 1987. u Novom Sadu, Radovi, knj. 18, Institut za topolarstvo Novi Sad, 1987., s. 85-132.
66Analiza rasta i prirasta topola u polo-jima reke Tamisa, (s Marković, J. i Rončević, S. ). Idejno rješenje vodoprivrednog uređenja vodotoka Tamiša u uslovima dogradnje zaštitnog sistema "D. Tamiš" od us-poea H. E. Đerdap, Institut za topolarstvo Novi Sad, 1987., s. 87.
67Tipološke i proizvodne karakteristike poplavnih suma S. O. Osijek, (s Marković, J. i Živanov, N. ). Zbornik radova sa savjetovanja održanog 5. XI. 1987. u Novom Sadu, Radovi, knj. 18, Institut za topolarstvo Novi Sad, 1987., s. 133-168.
68Juvenilno-adultna korelacija zapre-minske težine drveta kod topola sekcije AIGEROS. Topola 153-154, Beograd 1988., s. 9-12.
69Ivan Herpka, Jovan Marković, Nikola Živanov, 1990: Uzgoj topola i vrba u ekološkim uslovima Hrvatske. GŠP vol. 26 s. 341
70(Značaj zapreminske težine drveta za maksimizaciju ukupnog prinosa produkcije biomase topola u kratkoj ophodnji). Zasjedanje IEA (Međunarodne agencije za energiju), srpanj 1990., Univerzitet Toronto, (Canada),. 31.
nedeterminirano:
71Tipološka istraživanja poplavnih suma za gospodarske jedinice: Valpovaćke podravske sume, Osječke podravske sume i
72Erdutske podunavske sume, (s Marković, J., Zivanov, N. i dr. ). Institut za topolarstvo Novi Sad, s. 1-227 + prilog.
73Unapređenje gajenja topola i vrba na području S. O. "Josip Kozarac" Nova Gradiška, (sa Zivanov, N., Marković, J., Guzi-na, V. i dr. ). Institut za topolarstvo Novi sad, s. 1-304 + prilog.
 -- sve u časopisu GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE

     LITERATURA

 *** Šum. nastava, s. 362.
 *** Šum. enciklopedija 2 1983., s. 51-52.
 *** ŠIB, s. 117, 144, 177.
 *** HŠD 1996., s. 416, 417.
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 2, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG

thanks to:
HŠ&HŠD&BM