HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA

https://www.sumari.hr/sumari



ID9701
ime K., Dragutin
zvanje
zanimanje     		 dipl. ing. šumarstva, parkovni arhitekt i slikar akvarelist
     

                                                                IZBOR      (knjiga2/9701)   IZMJENE         ISPIS


     DOGAĐAJI  


lokacija
apsolvirao1954.
diplomirao12. 7. 1955.


     ŽIVOTOPIS


 Potječe iz činovničke obitelji Gabrijela i Dragice r. Novosel. Hrvat. Osnovnu školu završio je u Kloštru Podravskom (1934.), a gimnaziju u Požegi. Nakon ispita zrelosti (1943.) služi vojni rok u hrv. domobranstvu.
 G. 1945. upisao se na Šumarski fakultet u Zagrebu i diplomirao 12.7.1955. Od gimnazijskih dana bavio se slikarstvom, i to akvarelom. Svoju prvu izložbu akvarela i crteža priredio je 1.12.1953. u Društvu arhitekata Zagreb.
 Službu je započeo 1.7.1956. u Urbanističkom institutu SRH u Zagrebu. Dana 22.4.1959. položio je stručni ispit iz hortikulture i stekao ovlaštenje da planira i projektira objekte vrtno-pejzažne arhitekture i da petoročlani institutski "Centar za pejzaž", u vrlo zapaženom djelovanju, vodi sve do svojeg umirovljenja 1987.
 Osobno i sa stručnim ekipama sudjelovao je u izradbi mnogih i različitih prostornih planova uređenja u Hrvatskoj: od prvih regionalnih prostornih planova za kotar Krapinu (1958.), Gorski kotar (1966.), Istru (1967.), Generalnog plana za Plitvička jezera (1960, pa sve do Prostornoga plana Hrvatske (1983.). Uspješno se uključio i u neke međunarodne programe i projekte u našim krajevima, npr. u Program dugoročnog razvoja i plan prostornog uređenja Južno - jadranskoga područja te Projekt za uređenje Babinoga Kuka u Dubrovniku (1967.).
 U tijeku obrade krajolika i prirodnih datosti u prostornim planovima postupno je razvio zajedno sa skupinom stručnjaka (dr. Stjepan Bertović, dr. Jakob Martinović, dr. Ivo Velić, dr. Josip Velić i ostali), obradu prirodnih sustava. Ispred Urbanističkog instituta bio je stručni koordinator cjelovite obrade prirodnih sustava, obrađujući samostalno hortikulturu i pejzažnu tematiku. Izradio je mnoge programe i projekte za uređenje različitih parkovnih objekata unutar urbanističkih planova naselja i gradova.
 Ing. D. Kiš predavao je 1972.-1975. vrtnu i pejzažnu tehniku na poslijediplomskom studiju ŠF u Zagrebu, a 1975.-76. ekologiju pejzaža na postdiplomskom studiju iz Urbanizma i prostornog uređenja na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.
 Sudjelovao je na mnogim domaćim i međunarodnim simpozijima, seminarima i strukovnjačkim ekskurzijama: Split 1976. i 1996, Zagreb 1976., Trsteno 1977., Opatija 1979., 1995. i 1996. i Genova 1996. Bio je aktivan član Savjeta za čovjekovu sredinu i prostorno uređenje SIV-a (Komisija za zaštitu šuma), Beograd: Republičkog savjeta za zaštitu čovjekove okoline, Zagreb; Odbora za zaštitu biljnog pokrova Hrvatske i mnogobrojnih strukovnih društava te likovnih udruga. Razvio je i opsežnu publicističku djelatnost.
 Ukupnim fundusom od 800 slika priredio je 24 samostalne i sudjelovao na desetak skupnih izložbi u zemlji i u inozemstvu.
 Najistaknutija priznanja D. Kišu su: Zlatna plaketa jug. Saveza za unapređenje i zaštitu čovjekovog okoliša (Beograd 1980. ), Priznanje za 25-godišnji rad i zalaganje u Urbanističkom institutu Hrvatske (Zagreb 1981. ) i Srebrna plaketa Uredništva časopisa "Vikend" (Zagreb 1984. ).
 Na kraju pripomenimo i Kišovu bogatu knjižnicu knjiga i publikacija vrtne i pejzažne arhitekture te zaštite prirode (oko 3000 primjeraka).
 Ing. Kiš živi u Zagrebu, god. 1987. je umirovljen, ali je i dalje vrlo aktivan u hortikulturi i slikarstvu.

     RADOVI

1Varaždin, barokni perivoj uz crkvu Blažene Djevice Marije u nebo uzete, 1955.; parkovno uređenje vojarne, 1995.
2Kotar Krapina: Regionalni prostorni plan, 1957. - Plitvička jezera: Generalni uređajni plan, 1960. - NP Risnjak: Prostorni plan 1965. - Slavonija: Regionalni prostorni plan razvoja turizma i rekreacijskih centara Slavonije i Baranje, 1965. -Istra: Regionalni prostorni plan, 1967. -Jadransko područje: Program dugoročnog razvoja i plan prostornog uređenja, 1967. -Delnice, Čabar, Vrbovsko: Regionalni prostorni plan općina, 1967. - Vrbasko - unsko - plivska regija: Program s elementima prostornog plana razvoja i turizma - Zagrebačka regija: Prostorni plan 1970. /71., Prostorni plan 1983. - Brezovica - Šar-planina: Turističko - rekreacijski plan, 1974. - SRH: Prostorni plan s koordinacijom obrade prirodnih sustava i obradom tipologije krajolika, 1983. - Kosovo: Regionalni park prirode rijeke Miruše, 1983.
3Hortikultura, Zagreb (izbor): "Trakošćan", br. 2, 1958.; "Parkovi i pejzaži u turističkom planu Slavonije", br. 3, 1966.; "Stanje i unapređenje pejzaža Južnojadranske regije, br. 4, 1968.; Drvo u gradu čimbenik zaštite Čovjekove okoline, br. 3, 1970.; Biološka ravnoteža krajolika Zagrebačke regije, br. 4, 1974.; "Parkovne i pejzažno rješavanje groblja na primjeru obnove i uređenja gradskog groblja u Zadru, br. 4,1976.; "Ekološka valorizacija primorskoga krša kao preduvjet za pozitivan ishod planova realizacije prostornog uređenja te zaštite Čovjekove okoline, br. 4, 1977.; "Obnova, rekonstrukcija i uređenje parka Maksimir", br. 4, 1980. i dr.
4Sisak: Trg M. Pijade, izvedeno 1959.; Trakošćan: turističko - rekreacijska zona, 1968.; Medulin: rivijera, 1969.; Makarska: turistička zona Biloševac, 1969.; Krapina: "Hušnjakovo", 1969.; Kostajnica: Spomen — park "Baića jame, 1973.; Daruvar, uređenje prostora uz nove hotele, 1975.; Tuheljske toplice: rekreacijski kompleks, 1976.; Velebno: sportsko — zdravstveni centar, 1978.; Vel. Gorica: Novo Čiče - sportsko - rekreacijski centar, 1981. i dr.
5Zagreb, Vila Zagorje (u suradnji), 1960. -62.; park uz Apostolsku nuncijaturu, projekt, 1995.; idejno rješenje dvorišta Akademije likovnih umjetnosti, 1996.
6Der Aufbau: "Planung National park Plitvitzer Seen", (s arh. Ungarom) 1962., Wien, Physical development plan for the South Adriatic region of Tugoslavia Landscape 1969., Dubrovnik Babin Kuk, the landscape planing" 1969.
7Zagreb: Zeleni skver "Šubičevac", 1963.; Radićevo šetalište, 1966.; "Gajnice", 1968.; "Trstik" - Folnegovićeva ul., 1970.; naselje "Voltino", 1969.; ind. zona "Žitnjak", 1975.; Avenija Dubrovnik, 1976.; naselje Dugave, 1977.; naselje Sloboština, 1979.; "Martinovka", 1979.; stambeno naselje "Tuškanac - Vijenac, 1981. i dr.
8Koprivnica, 1964.; Slav. Brod, 1965.; Makarska, 1970.; Zagreb (park Maksimir sa skupinom autora), 1979.; Nova Gradiška, 1982.; Slatina, 1989.; Zelenjak (Spomenik Lijepoj našoj i uređenje okoliša), 1991.; Varaždin, 1994.; Zagreb (Park na Starčevićevom trgu, sa suradnicima), 1993. /94.; Varaždin, 1996.; Zagreb (Zelena potkova"), 1996.; Ivanić - Grad, 1996.; Kloštar - Ivanić, 1996.
9Arhitektura — urbanizam, Beograd: Realizacije Jasenovac, Medulin i "Šubičevac" u Zagrebu, br. 56 i 57, 1969.
10Zbornik seminara u Ljubljani "Ceste in krajina, Ljubljana: Principi uređenja krajobraza uz Jadransku cestu i "Zelenje v urbanem okolju: Pejzaž i zelene površine u gen. urbanist, planu Dubrovnika 1970.
11Pejzaž i prostor, Ljubljana: "Biloševac - primjer pejzažnog uređenja u južnojadranskoj regiji, br. l, 1970.
12Arhitektura, Zagreb: Zaštita prirodne sredine Čovjeka i pejzaža", br. lll/ 112, 1971.
13Čovjek i prostor, Zagreb: Zagrebačka regija, pejzaž i prirodna ravnoteža, br. 222, 1971.; "Pejzaž u aktualnim pitanjima prostornog planiranja i perspektivi razvoja jadranskog područja, br. 225, 1971.; "Wig" 74 - Velika vrtna izložba dizajna i vrtnog umijeća, br. 259/260, 1974.; "Sajam cvijeća" -poticaj zaštiti prirodnog okoliša u gradu", br. 266, 1975.; Japanski vrt u Zagrebu", br. 277, 1976.; "Sociološki značaj engleskog parka", br. 307, 1978.; "Zelena olimpijada u Bonnu", br. 315/316, 1979.
14Bjelovar, 1972.; Samobor, 1974.; Zaprešić, 1975.; Sesvete, 1975., Bihać, 1975. /76. Conakry. Plan Directeur d1 Urbanisme: posebno projekt obnove botaničkog vrta Cammayenne i studija tiskana 1963. Colombo, Sri Lanka: Detaljni urbanistički plan centra grada.
15Libija, Homs: vojno — pomorska baza i naselje uz dodatak sustava o uzgoju raslinstva u pustinji, 1975. /76. Egipat: The Quest Palače Matrouth i turistički kompleks Marsa Matrouth, 1983.
16Zadar, 1975., Karlovac, 1979., Samobor, 1980. /81., Varaždin, 1994.
17Katalog Večernjeg lista: "Sajam cvijeća - poticaj za humaniji ljudski okoliš, Zagreb 1976.
18Simpozij JAZU: Ekološko valoriziranje primorskoga krša, Split 1976.
19Uloga i značaj zelenila za stanovništvo Zagreba i njegove regije. Zagreb 1976.
20Turizmologija, Beograd: Ovisnost turizma o potencijalima pejzaža, br. 2, 1977.
21JAZU: Vrijednost Arboretuma Trsteno kao objekta pejzažno - parkovne arhitekture. Trsteno 1977.
22Bulletin JAZU, Razred za likovne umjetnosti, Zagreb, br. 45. /46, 1978.: Pejzaži, parkovi i ostale površine u novoj spoznaji vrijednosti regionalnog i urbanističkog plana Hrvatske.
23Savjetovanje: Zaštita životne sredine i urbanizacija, Opatija 1979.
24Šum. enciklopedija, Zagreb: "Hortikultura", "Maksimir", "Park", knj. 2., 1983.; "šuma i umjetnost", knj. 3, 1987.
25Park Maksimir - Pejzažno — parkovno oblikovanje", Zagreb 1983., s. 105- 130
26Ceste i mostovi, Zagreb, br. 37, 1991.: "Ekološki zločin dosad nepoznat u svijetu: Arboretum Trsteno i renesansni vrtovi Dubrovnika na udaru novovjekih barbara ujesen ljeta Gospodnjega 1991. ".
27Geološki vjesnik, Zagreb, br. 44, 1991.: "Ekološki zločin nad Trstenom i krajolicima u okružju Dubrovnika.
28Kontura, Zagreb: Zeleni ambasador" 16A-93, Peta svjetska vrtna izložba, Stuttgart od 23. 04-17. 10. 1993., br. 22/23, 1993. /94.
29Hrv. iseljenički zbornik, Zagreb: "Prirodne ljepote Hrvatske, 1993.
30Katalog Hrvatski umjetnici za Trsteno: "Trsteno kao objekt Parkovne arhitekture i umjetnosti", Zagreb 1993.
31Katalozi "Floraart", Zagreb: 27. međunarodna vrtna izložba: "Trsteno", 1993. - 28. međunar. vrtna izložba: Floraart za ljepšu budućnost Hrvatske", 1994. - 29. m. v. izložba: "Trg kralja Tomislava u Zagrebu obnova drvoreda na tragu povijesnih vrijednosti, 1995., - 30. m. v. izložba: Trideset godina zagrebačkih cvijetnih priredbi ", 1996. - 31. m. v. izložba: Perivojna kultura u obnovi Hrvatske, 1997.
32Hrvatski zemljopis, br. l, 1994.: "Trsteno - zeleni biser Jadrana; Dva stoljeća Maksimira", br. 2, 1994.
33Drugi znanstveni i stručni skup - Hrvatska u europskom turizmu (referat Vraćanje Hrvatskoj njezine Parkovne kulture i umjetnosti", u suradnji). Opatija 1995.
34Matica, Zagreb, časop. Matice iseljenika: "Hrvatski obiteljski tradicijski vrt", br. 4, 1996.
35Turizam, Zagreb: "Vrtovi i perivoji kao dio hrvatskoga turističkog proizvoda, vol. 44, br. 5-6, 1996.
36Prvi hrvatski seminar perivojne kulture, (referat "Pejzažna arhitektura i turizam "). Opatija 1996.
37Savjetovanje o drvoredima na Mediteranu, (sinopsis za knjigu "Drvoredi na Mediteranu"). Split 1996.
38Sedma velika međunarodna izložba cvijeća, uresnog bilja i perivojne kulture -"Euroflora 96", (predsjednik dijela žirija za mediteransku floru), Genova 1996.
39Medveja, park uz vilu "Castello" i park uz vilu "Susmel", 1997.
40Mali Lošinj - Čitak, obnova perivoja i vrta uz vilu "Srebrena", 1997.
41Otok kod Vinkovaca, park uz Spomenik hrvatskim zrakoplovcima, 1997.
42Kiš, D., 2007: U spomen na magistra šumarstva Davorina Prgina (1922 – 2006). Š.L. 1-2, s.101 PDF
nedeterminirano:
43VAŽNIJI RADOVI
44Prostorni planovi obrade prirodnih uvjeta i uređenja krajolika
45Urbanistički planovi i projekti gradskih parkovnih površina
46Različite kategorije projekata uređenja parkovnih površina za naselja, škole, sportsko-rekreacijske površine, prirodne predjele i objekte posebne namjene
47Uređenje groblja
48Obnova povijesnih parkova i krajolika
49Osnutak novih perivoja
50Članci n Časopisima i ostalim publikacijama
51Časopisi
52Monografije, enciklopedije, katalozi i ostale publikacije
53Monografije
54300 godina Maksimira (1794. -1994. ) - Maksimir na starim razglednicama, Zagreb 1984., s. 86-97.
55Spomenica Zrinjevac 1893-1993., članci: "Mirogoj", s. 92-95; "Perivoji i vrtovi na starim zagrebačkim razglednicama, s. 124-135; O zagrebačkim vrtovima", s. 136-193; Perivojna arhitektura i vrtlarstvo -čimbenici kakvoće življenja", s. 144-147; "Krovni vrtovi - zeleni otoci u budućem razvitku Zagreba", s. 148-151; "Stvaratelji hrvatske krajobrazne arhitekture, s. 228-235; "Skulptura u zagrebačkim perivojima", s. 242-258, Zagreb 1993.
56Enciklopedije
57Hrv. iseljenički zbornik, Zagreb: "Zagrebački perivoji", 1994.
58Katalozi
59Simpoziji, savjetovanja, izložbe perivojne kulture
 -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST

     LITERATURA

 *** Šum. nastava, s. 363.
 Rauš, L.: Stari parkovi u Slavoniji i Baranji. Split 1977., s. 30-31.
 Baldani, J.: Osvrt na izložbu "Orhideja (1981. ) i "Marine Dragutina Kiša (1986. ) te "Pariški motivi" (1986. ), Zagreb 1986.
 Peić, M.: Uvod u izložbenom katalogu "Orhideja", Zagreb 1981.
 Ricoj. J.: "Orhideja" - svemirska metafora života, Zagreb 1981.
 *** Šum. enciklopedija 2, 1983., s. 244.
 Vereš, S.: Kisov Pariški vez", Zagreb 1986.
 Hlevnjak, B.: Kišovi akvareli, (katalog uz izložbu u gradu Meinzu), Zagreb 1990.
 Zuccon Martić, M.: Osvrt na izložbu akvarela iz Meinz-a, Zagreb 1991.
 Obad - Šćitaroci, M.: Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja. Zagreb 1991., s. 82, 335, 341.
 Obad - Šćitaroci, M.: Hrvatska parkovna baština. Zagreb 1992., s. 70-72, 172, 173, 175, 193-194.
 Kovačević, B.: Kada će Novi Zagreb dobiti veliki park: Vrtovi prijateljstva na Čekanju, Starčevićev trg, Na krovu park (razgovor sa D. Kišom). Već. list od 11. III. 1994., Zagreb.
 *** Enciklopedija hrvatske umjetnosti, knj. l, 1995., Zagreb, s. 428.
 *** ŠL 1995., s. 436.
 Ožegović, N.: Mogućnost održivog razvoja, (razgovor s D. Kišom). Tjednik Matice hrvatske, 67/68, Zagreb 1996.
 Špoljarić, S.: Osvrt u katalogu na ciklus "Fazan i vrganji", Zagreb
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 2, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG
 -- spominjan u časopisu 'ŠUMARSKI LIST'
 STOJKOVIĆ, Mladen: Dragutin Kiš (1924 – 2010), ŠL 9-10/2011, s.535 PDF

thanks to:
HŠ&HŠD&BM