 |
HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
 Sin Josipa (Pepika) i majke Katice r. Posavac. Hrvat. Potječe iz seosko - radničke obitelji. Djetinjstvo je proveo u selu Ždralovi kod Bjelovara, a četverogodišnju pučku školu završio je u Novoseljanima. Srednju diecezansku vjersku školu pohađao je u Zagrebu, a maturu je položio u Državnoj realnoj gimnaziji u Bjelovaru 1954. g. Studirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu filozofiju i slavistiku. Diplomirao je 1960. g. U toku studija bio je zaposlen kao korektor, a zatim kao lektor u zagrebačkom izdanju novina "Borbe". Honorarno je radio i u "Karlovačkom tjedniku" i Vjesniku". Nakon ukidanja Pedagoške akademije u Pakracu i nezadovoljstva tretmanom u Gimnaziji u Đurđevcu, napušta za dugi niz godina prosvjetnu struku. Najprije je direktor Narodnog sveučilišta u Đurđevcu (1967.-68.), a zatim glavni urednik Radio-postaje Virovitica (1969.-70.). Primljen je za člana Društva hrvatskih novinara, Aktiv za Slavoniju i Baranju. U međuvremenu završio je poslijediplomski studij iz oblasti državno - političkih znanosti na Pravnom fakultetu u Zagrebu (1970.). i odmah prelazi za pomoćnika direktora Radio - Zagreba, gdje je ostao i nakon "Hrvatskog proljeća", degradiran na ulogu pomoćnika glavnog urednika za programske službe (t. j. kadrovika) sa zabranom sudjelovanja u programu svojim prilozima. Na tom je mjestu ostao do 1976. g. Naime, te je godine obranio disertaciju iz društveno-političkih znanosti na Pravnom fakultetu u Beogradu. Obranio je disertaciju pod naslovom "Političke ideje i sredstva informiranja". Budući da mu doktorat znanosti nije na RTV Zagreb donio ni materijalno ni poslovno boljitak, natjecao se i bio je primljen za profesora vise škole na Pedagoškoj akademiji u Osijeku, koja je uskoro prerasla u Pedagoški fakultet. Predavao je filozofiju. Bio je član mnogobrojnih stručnih komisija, a 1978. izabran je za voditelja Katedre općih programskih osnova. Nakon dvije godine rada u Osijeku, u koji je putovao iz Zagreba, natjecao se i bio je primljen na Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u zvanju docenta iz kolegija marksizam. Povjeren mu je i kolegij socijalizam i samoupravljanje. Već u Osijeku predavao je honorarno na dislociranom studiju Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba kolegij državno-politički sistem, a sada je u Zagrebu predavao studentima novinarstva kolegij radijsko novinarstvo. Napisao je i priručnik iz novinarstva pod naslovom "Osnove javnog komuniciranja". Taj priručnik je Ministarstvo prosvjete SRH uvrstilo kao udžbenik za srednju školu za "Odgojno-obrazovno i kulturološko usmjerenje" pod br. 21721. Nakladnik je bio Školska knjiga; koristio se desetak godina - od 1981.-1990. g. Zavod za prosvjetno-pedagošku službu SRH povjerio mu je izradbu nastavnog programa za srednjoškolski predmet kultura sredstava javnog komuniciranja koji je on u koautorstvu s D. Milazzi uspješno sastavio. Povjerena mu je i analiza Nacrta nastavnih programa završne faze srednjoškolskog obrazovanja kadrova u kulturi. 1985. g. izabran je u zvanje znanstvenog savjetnika, odnosno sveučilišnog profesora iz oblasti humanističkih i društvenih znanosti. U zvanje redovnog sveučilišnog profesora, za znanstveno područje sociologija postavljen je 1986. g. Među studentima Šumarskog fakulteta bio je cijenjen. Prema anketi Studentskog lista broj 866. izabran je za najboljeg predavača i jednog od najboljih profesora. Od samog dolaska na Šumarski fakultet, otpočeo je provoditi sociološka istraživanja u hrvatskom šumarstvu. Nakon desetgodišnjih empirijskih istraživanja ljudskog faktora u šumarstvu, utemeljio je šumarsku sociologiju (rada), kao sociologiju šumarske profesije i obradio taj pojam u "Šumarskoj enciklopediji". Napisao je udžbenik "Šumarska sociologija" i uveo taj kolegij na Šumarski fakultet 1990. g. umjesto marksizma. Istodobno predaje kolegij sociologija (opća i industrijska). Obavio je pripreme i proveo istraživanje javnog mnijenja na zahtjev FAO/MMF o potrebi i koristi od pošumljavanja popaljenih i opustošenih površina u našem priobalju. Od srednjoškolskih dana bavi se novinarskim i literarnim radom. Prve je radove objavio u lokalnim novinama "Bjelovarski list" (1953.). Objavio je nekoliko zbirki pjesama, nekoliko drama, romana i više stotina prikaza i književnih kritika. Kao novinar objavio je nekoliko stotina novinarskih članaka, intervjua i drugih novinskih priloga u novinama i na radiju. Bio je jedan od osnivača Pododbora Matice hrvatske u Pakracu 1964. g. i njegov prvi predsjednik. Za tu aktivnost primio je plaketu MH. Dugogodišnji je član Hrvatskog filozofskoga društva. Bio je predsjednik Udruženja pisaca amatera Hrvatske (1980.-82.). Izabran je i za predsjednika Udruženja pisaca amatera Jugoslavije, ali se zahvalio. |