 |
HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
 U rodnom gradu završio je klasičnu gimnaziju, ali već je tada pokazivao ljubav za prirodu i ljubav prema biljkama. Stoga se školske godine 1934.-35. upisao na Šumarski odsjek Poljoprivredno-šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na kojem je 1939. g. diplomirao. Po završetku studija P. Fukarek nastupa službu u šumarskoj struci u Sarajevu, odakle je početkom 1941., zbog političkih razloga, premješten u Nevesinje. Nakon hapšenja i internacije zaposlio se 1943. g. u Direkciji šuma u Mostaru. Početkom 1944. g. prešao je na "oslobođeni" teritorij, gdje je uključen u rad Oblasnog NOO-a u Trebinju, a potom ZAVNOBIH-a u Jajcu i Fojnici. Po završetku rata radi u Ministarstvu šumarstva BiH. Od godine 1948. nastavnik je u Visokoj školi za planinsko gazdovanje, a od 1949. na Poljoprivredno - šumarskom, kasnijem Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. G. 1952. obranio je na S. F. Sveučilišta u Zagrebu doktorsku disertaciju pod naslovom "Poljski jasen (Fraxinus angustifolia, Vahl. ), njegove osobine, rasirenje i šumarsko značenje" (komis. u sastavu: dr. sc. I. Pevalek, dr. sc. A. Petračić, dr. sc. M. Anić i dr. sc. A. Ugrenović). Odmah je izabran za docenta iz dendrologije i fitocenologije na S. F. u Sarajevu. G. 1961. izabran je za redovitog profesora, a umirovljen je krajem 1977. g. Kao nastavnik i rukovodilac Zavoda za šumarsku botaniku intenzivirao je nastavu, osnovao herbarij, zbirke eksponata i kartografski odsjek. S ljubavlju je prenosio svoje veliko znanje i iskustvo mladim istraživačima, postdiplomandima, doktorandima i studentima kroz tridesetak generacija. Škol. god. 1959.-60. bio je dekan S. F. u Sarajevu. Vise godina rukovodio je Biološkim institutom Univerziteta u Sarajevu. Uređivao je nekoliko godišta znanstveno - stručnih časopisa Narodni šumar, Godišnjak Biološkog instituta i Radove S. F. u Sarajevu. Osim znanstveno - istraživačkog, nastavnog i publicističkog rada P. Fukarek stalno je obnašao i mnoge dužnosti u znanstvenim, strukovnim i društveno - političkim organizacijama sve do svoje prerane smrti. "Akademik P. Fukarek bio je znanstvenik širokih pogleda, izuzetne dinamičnosti i primjerne upornosti u svojim istraživalačkim i ostalim djelatnostima... P. Fukarek bio je strastven bibliofil. Vrlo se studiozno bavio historiografskim i bibliografskim radom, napisavši recenzije mnogih botaničkih djela i publikacija. Stekao je vrlo temeljito polazište, vrsnu biološku naobrazbu i odlično poznavanje dendroflore i vegetacije naših krajeva i susjednih zemalja. Sva je svoja proučavanja zasnivao na pomnom terenskom radu, kritičnoj analizi i uvažavajući znanstvene spoznaje ne samo domaćih i stranih botaničkih klasika, već i svih solidnih mlađih istraživača. U svojim istraživanjima iz područja fitogeografije i dendrologije P. Fukarek se bavio morfološkim, sistematskim, horološkim, ekološkim, nomenklaturim i drugim problemima nekih četinjača i listača. " (S. Bertović). Dugotrajna taksonomska istraživanja omogućila su mu da opise taksone i mnoge nove zajednice karakteristične za pretplaninskih pojas nekih bosansko-hercegovačkih gora. U obradi tih i srodnih problema ističe se studija "Šumske biljne zajednice u Jugoslaviji" (1979. ). Ovdje je potrebno spomenuti i njegov rad na kartografiranju vegetacije. Sam ili sa suradnicima izradio je niz preglednih ili detaljnih karata šumske vegetacije u različitim predjelima BiH. Surađivao je na rješavanju aktualnih problema zaštite prirode i životnog čovjekovog okoliša. Povrh toga akademik Fukarek bio je vrstan organizator i aktivan član mnogih domaćih i stranih znanstvenih, stručnih i društvenih udruženja. Od 1960. g. član je Međunarodnog društva za istraživanje vegetacije u S. R. Njemačkoj. Jedan je od osnivača i predsjednik u dva mandata Istočnoalpsko -dinarskog društva za proučavanje vegetacije. G. 1969. organizirao je 10. simpozij toga društva. Bio je stalan član međunarodne organizacije za znanstvena i stručna putovanja i ekskurzije u Zürichu. Izabran je za člana užeg odbora za izradu Vegetacijske karte Evrope, a bio je i član Naučnog vijeća i Redakcijskog odbora projekta Vegetacijska karta Jugoslavije te član uredništva novog izdanja Šumarska enciklopedija JLZ u Zagrebu. Za redovnog člana ANU BiH izabran je 1967. g., a u jednom mandatu bio je tajnik njenog Odjeljenja za prirodno - matematičke nauke. G. 1983. izabran je za dopisnog člana JAZU u Zagrebu. Sudjelovao je na obnavljanju planinarstva u BiH i bio član Saveza društava planinara i Saveza društava gorana. Za taj rad dobio je plakete i priznanja. Povrh toga dobio je i nekoliko visokih priznanja među kojima Orden rada I. i II. reda, Orden zasluga za narod, nagradu ZAVNOBiH-a i dr. |