 |
HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
 Kao dipl. ing. šum. stručnjak prvo radno mjesto dobiva 1.8.1960. u Šumariji Velika Pisanica ŠG "Mojica Birta" Bjelovar, gdje ostaje kratko vrijeme (do 26.9.1960.) i postavljen je za upravitelja Šumarije Ivanska. G. 1963. uspješno polaže ispit za referenta I. vrste Šumarske struke. Pokazavši poseban interes za poslove lovstva, 1.1.1964. premješten je u Direkciju ŠG na poslove uzgoja šuma i lovstva. Osnivanjem posebnog Pogona za lovstvo imenovan je njegovim upraviteljem, uspješno gospodareći sa šest državno — uzgojnih lovišta gospodarstva u naredne četiri godine. Ukidanjem pogona vraća se na svoju raniju dužnost, gdje radi sve do 1.10.1970. kad je premješten u novoustanovljeno Združeno Šumsko poduzeće Bjelovar, radeći kao savjetnik za uzgoj šuma i rasadničarstvo. Od 1.10.1973. ponovno radi u ŠG, najprije na poslovima uzgoja šuma, a zatim na radnome mjestu rukovoditelja Proizvodnog odjela do 1.10.1974. Dne 1.10.1974. biva izabran na profesionalnu dužnost sekretara Općinskog komiteta SK Bjelovar s dvogodišnjim mandatom. Nakon nepune godine je smijenjen s te dužnosti i isključen iz komiteta s optužbom da surađuje s inozemnim -zapadnim agentima i da se ponaša antisamoupravno. Obzirom na status mirovanja radnog odnosa u ŠG, vraća se u matično poduzeće i radi na poslovima investicijskih programa do 1980. g. Dne 7.5.1980. putem natječaja izabran je za direktora NP Mljet. Na tom posve novom poslu, na kojem se dokazao kao vrstan realizator novih koncepcija nacionalnih parkova, ostaje do 1.9.1984. kad se, zbog obiteljskih razloga, vraća u Bjelovar. Tu radi najprije godinu dana kao šumarski i lovni inspektor Zajednice općina Bjelovar, a od 1.5.1985. u ŠG "Mojica Birta" kao interni stručni kontrolor. Osnivanjem JP "Hrvatske šume" p. o. Zagreb u novoustanovljnoj UŠ Bjelovar imenovan je stručnim suradnikom za uzgajanje šuma, na kojoj dužnosti ostaje sve do umirovljenja 30.10.1993. Vezan pretežito za biološku komponentu struke dipl. ing. Josip Knepr posebno se bavio problematikom šumskih šteta i lovstvom. Autor je opsežnog elaborata o procjeni šteta na šumi i šumskom zemljištu kao posljedice planirane izgradnje hidroelektrane Repaš (1966. ) i metodologije utvrđivanja, kontrole i obračuna šteta od divljaci i sitnih glodavaca na šumskim sastojinama (1993. ). Tu studiju ocijenila je visokom ocjenom Služba za proizvodnju u Direkciji "HŠ". Nakon dopuna za obračun štete i za preborne šume, ova metodologija bi trebala služiti kao službeni naputak za obračun šumskih šteta u "Hrvatskim šumama". U razdoblju od 1960.-1964. intenzivno je surađivao s Institutom za šumarska i lovna istraživanja u Zagrebu (Z. Car, O. Rohr), radeći na provedbi prvih bonitiranja lovišta, izučavanju srneće divljaci, sastavu lovnogospodarskih osnova i godišnjih planova gospodarenja lovištima. U svojoj matičnoj lovnoj udruzi u vise je navrata bio na dužnosti predsjednika, tajnika ili lovnika društva. G. 1977. položio je ispit za ocjenjivača lovačkih trofeja, redovito sudjelujući u održavanju seminara i ispita za lovce stažiste SLDO Bjelovar. Bio je i član radnih grupa za izradu nacrta Zakona o lovstvu (lovu) i drugih podzakonskih akata. Već kao umirovljenik izradio je po novim uputstvima lovnogospodarsku osnovu za lovište "Pisanička Bilogora" UŠ Bjelovar (1995. ), te lovnogospodarsku osnovu za lovište "Zapadna Garjevica" VII/15. Kao pasionirani lovac i sportski ribolovac, a nadasve ljubitelj prirode, dipl. ing. Josip Knepr godinama je odlazio u lov na divokoze, medvjede i tetrijebe u lovišta BiH, propješačivši Visočicu, Treskavicu, Leliju, Čvrsnicu i Zelengoru... S tih lovnih "pohoda", uz trofeje, posjeduje i mnoge snimke i foto-zapise. Dok je bio u radnom odnosu, bio je aktivan u HŠD, obavljajući neko vrijeme dužnost predsjednika i tajnika društva. Živi u Bjelovaru. |