 |
HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
 Kr. veliku gimaziju završio je u Požegi 1909. Šumarstvo je završio 1913. na Šum. akademiji u Zagrebu. Šumarsku službu započeo je u tijeku I. svj. rata i do 19.3.1920. radio je kod Otočke imovne općine kao šum. vježbenik, a zatim, kao kotarski šumar na dužnosti taksatora. God. 1920.-21. bio je kotarski šumar upravitelj Šumarije Brodske imovne općine. u Rajevu Selu. Godine 1921. imenovan je na Gospodarsko šum. fakultetu u Zagrebu pristavom kod profesorske stolice za gradnju šumskih prometala, a 1923. 25. na tom je fakultetu održavao nastavu iz terenskog crtanja. Nakon toga premješten je za višeg savjetnika Odjeljenja za šumarstvo u Ministarstvu šuma i rudnika u Beogradu. Dne 25.11.1926. premješten je Direkciji šuma na Sušaku za građevinskog referenta, a od 22.9.1933. do 20.9.1934. obnašao je dužnost direktora Direkcije. U vrijeme rada na Sušaku u Velebitu je projektirao i izveo šumske ceste i planinarskoturističke staze. "Bio je inicijator i realizator niza takovih puteva kao npr. na otocima Krk, Rab, Mljet te na području NP Plitvička jezera i najvećeg puta Velebitske transverzale u dužini od 65 km, koju je Planinarski savez Hrvatske nazvao "Premužićeva staza"", (O. Piškorić, 1980.). Osim toga kompleksnije je promatrao i proučavao uvjete života na kraškom području, posebno seljaka, o čemu je napisao rad "Seljačko gospodarstvo na kršu" (1940.). God. 1934. bio je šef Građevinskog odsjeka Ministarstva šuma i rudnika u Beogradu, a 31.7.1935. premješten je Odjeljenju za šumarstvo Banske uprave u Zagrebu, gdje je radio na uređenju bujica (Vrapče, Šestine, Samobor, Požeška dolina, Vinodol i dr.). Na toj dužnosti ostaje do 23.7.1948., kada je premješten u Savezni institut za pošumljavanje i melioraciju krša u Splitu, gdje je 1950. godine umirovljen. Bio je poznavalac prilika kraškog područja i zaslužan za razvoj turizma i planinarstva u Hrvatskoj. U razdoblju od 1930. do 1940. objavio je veći broj stručnih radova i članaka u Šum. listu, Hrvatskom planinaru, Novom listu, Seljačkoj slozi, Jutarnjem listu i drugim časopisima. Bavio se problematikom kraškog područja, ali je potakao i problem odnosa šume i turizma, (ŠL 1937.). Bio je aktivan društveni djelatnik, posebno u Hrv. planinarskom savezu. God. 1934. izabran je za počasnog člana, a poslije rata odlikovan je zlatnim znakom Planinarskog saveza biv. Jugoslavije. U Šum. društvu bio je dugogodišnji član, odbornik, a od 1936. do 1940. tajnik. God. 1940. primljen je kao član utemeljitelj HŠD. I nakon rata aktivan je član društva. Godine 1976. društvo mu dodjeljuje Zlatnu medalju i diplomu. Počasni je član Šum. društva Senj. Odlikovan je i Ordenom Belog orla V. reda (1939.) |