 |
HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
 Maturirao je na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. U Zagrebu je diplomirao biologiju na PMF-u i magistrirao iz ekologije na temi "Ptice Kvarnera". Na Institutu "Ruđer Bošković" doktorirao je tezom "Kserobiomi od Jadrana do Irana". Radi u Zavodu za genetiku Instituta "R. Bošković" kao predstojnik Laboratorija za biocenotiku, a bio je znanstvenim voditeljem više istraživačkih projekata pri Ministarstvu znanosti: o hrvatskim endemima, o halo-fitima, flori jadranskih otoka, o ekologiji primorskoga krša i o etnogenezi ranih Hrvata - u međunarodnoj suradnji s Francuskom, Grčkom, Turskom i Iranom. Djelatan je u nizu međunarodnih i domaćih stručnih udruga: bio je npr. dugogodišnji tajnik pri Međunarodnoj komisiji za prirodoslovna istraživanja Mediterana (Monaco), a u vrijeme pisanja ovih podataka (1999. ) internacionalni je ekspert IUCN za mediteranske otoke, pa u nas utemeljitelj i jedan od pročelnika Znanstvenog društva za proučavanje etnogeneze, itd. Dosad je objavio 396 znanstvenih i stručnih radova (od čega 79 u inozemstvu i 5 monografskih knjiga), najviše iz područja fitocenologije, ekologije, paleontologije, predhistorije i etnogeneze. Obavljao je poredbena terenska istraživanja diljem Sredozemlja, od Španjolske do Kurdistana, a najviše na Dinarskom kršu i jadranskim otocima. Opisao je nekoliko novih halofilnih vrsta i primorskih fitocenoza. Izradio je florno-fitocenološke preglede za otoke Krk, Prvić, Goli, Palagruža, Sušac, Mljet, pa za Konavli i riječne kanjone Mrežnice, Une, Zrmanje, Krke, za gorje Svilaja i dr. U bivšem Urbanističkom institutu SRH surađuje u izradi nekoliko planova prostornog uređenja (Istra, Kordun i Banovina, okoliš Boke Kotorske i dr. ). Surađuje sa djelatnicima Šum. fakulteta u Zagrebu. Sam ili u suradnji sa prof. dr. se. Stjepanom Bertovićem opisuje raslinstvo i srodne napise u sve tri knjige Šumarske enciklopedije; u Enc. Jugoslavije (knj. 5. i 6. ), a poslije Domovinskog rata i u novoj Hrvatskoj enciklopediji. Sa Prof. dr. se. Želimirom Borzanom i suradnikom u Institutu R. Bošković, mr. se. M. Racom iscrpno opisuje hrvatske biljne endeme u monografiji "Šume u Hrvatskoj" (1992. ). Nakon B. Šuleka jedan je od rijetkih u nas koji se pobliže bavi terenskim prikupljanjem i poredbenom analizom narodnih dijalektalnih naziva za floru i faunu, pa je obradio 14. 000 fitonima i zoonima iz srednje i južne Hrvatske i Hercegovine. Proučavao je i naše fosilne arheocenoze i paleoekologiju Hrvatske, pa predhistorijske i antičke antropogene utjecaje u ekosustavima, te prirodoznanstvena proučavanja rane etnogeneze u jugoistočnoj Europi i prednjoj Aziji. |