 |
HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
HRVATSKI LEKSIKON DRVNIH TEHNOLOGA
|
BIŠKUP, Josip, (Vel. Trojstvo, 23.II.1935), dr. sc., red. sveuč. prof. Sociologije, znanstv. savjetnik, leksikograf i književnik. Sin Josipa (Pepika) i majke Katice r. Posavac. Potječe iz seljačko-radničke obitelji. Odrastao je u selu Ždralovi kod Bjelovara, a osnovnu školu završio je u Novoseljanima 1949. Maturirao je u Držav. realnoj gimnaziji u Bjelovaru 1954. god. Diplomirao je 1960. filozofiju i slavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kao stipendist Kotara Bjelovar, bio je srednjoškolski profesor u bjelovarskoj gimnaziji, učiteljskoj školi i gimnaziji u Pakracu te gimnaziji u Đurđevcu. Bio je predavač Filozofije i Sociologije na Ped. akademiji u Pakracu (1963-1965). Od 1967 do 1968. direktor je Narodnog sveuč. u Đurđevcu, a zatim glavni urednik Radio-stanice Virovitica. Završivši poslijediplomski studij državno-političkih znanosti na Pravnom fakultetu u Zagrebu (1970), prelazi na mjesto pomoćnika direktora Radio-Zagreba. God. 1976. obranio je disertaciju iz društveno-političkih znanosti na Pravnom fak. u Beogradu s naslovom Političke ideje i sredstva informiranja. Iste se godine vraća u prosvjetu i radi na Ped. akademiji, odnosno Ped. fakultetu u Osijeku u zvanju prof. više škole. Predavao je kolegij Filozofija. God. 1978. primljen je na Šum. fakultet u Zagrebu kao docent za kolegij Filozofije tada prozvan Marksizam, koji je predavao studentima šumarstva i studentima drvne tehnologije. Honorarno je predavao i na Fak. političkih nauka kolegij Radijsko novinarstvo, a napisao je i priručnik Osnove javnog komuniciranja. Na Šum. fakultetu u Zagrebu radio je 20 godina. God. 1985. izabran je u zvanje znanstvenog savjetnika za područje humanističkih i društvenih znanosti. Redoviti sveuč. prof. za znanstveno područje Sociologija postao je 1986. godine. Od samog dolaska na Šum. fakultet provodio je sociološka istraživanja u šumarskoj i drvarskoj operativi te među studentima. S društvenim promjenama, na njegov prijedlog, na oba se odjela uvodi kolegij Opća sociologija, te na DT odjel Industrijska sociologija, a na Šumarski odjel Šumarska sociologija (rada), kojoj je utemeljitelj. Tiskao je i priručnik Šumarska sociologija. Napisao je velik broj skripata, priručnika i udžbenika. Objavio je 56 znanstvenih i stručnih radova, a od 1996. idejni je začetnik, glavni urednik i nakladnik Hrvatskoga šumarskoga životopisnog leksikona (5 knjiga + izdanje na CD-ROM-u), kojemu je logičan nastavak ovaj Leksikon. Od srednjoškolskih dana bavi se literarnim radom i novinarstvom: objavio je desetak knjiga literarnih radova (romana, zbirki pjesama, drama). |