HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO
IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA
https://www.sumari.hr/sumari
ime
PREMUŽIĆ, Ante
rođen
11. 1. 1889.
Kobaš
srednje obr.
1909.
Slavonska Požega
diplomirao
1913.
karijera
1913.
Otočac
umro
30. 11. 1979.
Zagreb
ispravke gornjih podataka i druge napomene
Izvor podataka / Tko unosi primjedbu
VAŽNO! korekcije bez valjane identifikacije neće se uzeti u obzir
KOREKCIJE ŽIVOTOPISA:
korekcija 1200
Odlikovan je i Ordenom Belog orla V. reda (1939.)
korekcija 100
Kr. veliku gimaziju završio je u Požegi 1909. Šumarstvo je završio 1913. na Šum. akademiji u Zagrebu.
korekcija 200
Šumarsku službu započeo je u tijeku I. svj. rata i do 19.3.1920. radio je kod Otočke imovne općine kao šum. vježbenik, a zatim, kao kotarski šumar na dužnosti taksatora. God. 1920.-21. bio je kotarski šumar upravitelj Šumarije Brodske imovne općine. u Rajevu Selu.
korekcija 300
Godine 1921. imenovan je na Gospodarsko šum. fakultetu u Zagrebu pristavom kod profesorske stolice za gradnju šumskih prometala, a 1923. 25. na tom je fakultetu održavao nastavu iz terenskog crtanja.
korekcija 400
Nakon toga premješten je za višeg savjetnika Odjeljenja za šumarstvo u Ministarstvu šuma i rudnika u Beogradu.
korekcija 500
Dne 25.11.1926. premješten je Direkciji šuma na Sušaku za građevinskog referenta, a od 22.9.1933. do 20.9.1934. obnašao je dužnost direktora Direkcije. U vrijeme rada na Sušaku u Velebitu je projektirao i izveo šumske ceste i planinarskoturističke staze. "Bio je inicijator i realizator niza takovih puteva kao npr. na otocima Krk, Rab, Mljet te na području NP Plitvička jezera i najvećeg puta Velebitske transverzale u dužini od 65 km, koju je Planinarski savez Hrvatske nazvao "Premužićeva staza"", (O. Piškorić, 1980.).
korekcija 600
Osim toga kompleksnije je promatrao i proučavao uvjete života na kraškom području, posebno seljaka, o čemu je napisao rad "Seljačko gospodarstvo na kršu" (1940.).
korekcija 700
God. 1934. bio je šef Građevinskog odsjeka Ministarstva šuma i rudnika u Beogradu, a 31.7.1935. premješten je Odjeljenju za šumarstvo Banske uprave u Zagrebu, gdje je radio na uređenju bujica (Vrapče, Šestine, Samobor, Požeška dolina, Vinodol i dr.). Na toj dužnosti ostaje do 23.7.1948., kada je premješten u Savezni institut za pošumljavanje i melioraciju krša u Splitu, gdje je 1950. godine umirovljen.
korekcija 800
Bio je poznavalac prilika kraškog područja i zaslužan za razvoj turizma i planinarstva u Hrvatskoj.
korekcija 900
U razdoblju od 1930. do 1940. objavio je veći broj stručnih radova i članaka u Šum. listu, Hrvatskom planinaru, Novom listu, Seljačkoj slozi, Jutarnjem listu i drugim časopisima. Bavio se problematikom kraškog područja, ali je potakao i problem odnosa šume i turizma, (ŠL 1937.).
korekcija 1000
Bio je aktivan društveni djelatnik, posebno u Hrv. planinarskom savezu. God. 1934. izabran je za počasnog člana, a poslije rata odlikovan je zlatnim znakom Planinarskog saveza biv. Jugoslavije.
korekcija 1100
U Šum. društvu bio je dugogodišnji član, odbornik, a od 1936. do 1940. tajnik. God. 1940. primljen je kao član utemeljitelj HŠD. I nakon rata aktivan je član društva. Godine 1976. društvo mu dodjeljuje Zlatnu medalju i diplomu. Počasni je član Šum. društva Senj.
dodatni/novi opis
NAPOMENA
Promjene koje unesete NEĆE se upisati direktno u bazu i NEĆE biti odmah vidljive na prikazu. Upis će se obaviti naknadno po provjeri podataka. Molimo da upišete izvor podataka (vaše ime, e-mail) jer ćete time olakšati provjeru i ubrzati prijenos podataka u bazu. Uredništvo pridržava pravo da ne prihvati predložene promjene. Hvala.
Da bi spriječili napasnike u polje ispod upišite godinu osnivanja HŠD (imate je u grbu na vrhu stranice). Ako je ne upišete promjene neće biti zabilježene. Žao nam je zbog maltretitanja, ali ...
