HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO
IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA
https://www.sumari.hr/sumari
ime
UGRENOVIĆ, Aleksandar
rođen
6. 9. 1883.
Petrinja
apsolvirao
1906.
diplomirao
1907.
doktorirao
1907.
Filozofski fakultet u Zagrebu
umro
19. 9. 1958.
Zagreb
ispravke gornjih podataka i druge napomene
Izvor podataka / Tko unosi primjedbu
VAŽNO! korekcije bez valjane identifikacije neće se uzeti u obzir
KOREKCIJE ŽIVOTOPISA:
korekcija 1200
Bio je i član više međunarodnih šumarskih organizacija sa sjedištem u Rimu, Parizu, Stockholmu itd., kao i dopisni član Čehoslovačke akademije za poljoprivredne znanosti u Pragu, Finskog šumarskog naučnog društva u Helsinkiju, odnosno počasni član Talijanske akademije za šumarske znanosti u Firenci. Njegova se međunarodna aktivnost odražava i u članstvu više inozemnih organizacija: Silva mediterranea, Rim (1922): Comission internationale d´agriculture, Pariz (1923); Institut international d´agriculture, Rim (1934); IUFRO, Stockholm (1936) i dr.
korekcija 300
Razvio je plodnu znanstvenoistraživačku, pedagošku i stručnu aktivnost. Osnovao je Zavod za uporabu šuma (1922.) u kome organizira, održava i unapređuje nastavu i znanstveni rad iz znanosti o uporabi šuma s industrijom i trgovinom drva, koja je ispitivala, izgrađivala i utvrđivala osnovna načela postupanja pri iskorišćivanju šuma, prerađivanju, trgovanju i upotrebi šum. proizvoda. Time je stvarao uvjete i podlogu za buduću znanstvenu samostalnost i izdvajanje znanstvenih disciplina: iskorišćivanje šuma, znanost o drvu, tehnologija ma sivnog drva, tehnologija furnira i ploča, hidrotermička obrada drva, proizvodnja namještaja, specijalni proizvodi od drva i trgovina drvom. Istodobno osposobljavao je za njih potrebne kadrove, koji će moći nastaviti njegovu sveukupnu aktivnost.
korekcija 500
Predstavljao je šumarsku i drvnotehnološku znanost naše zemlje na konferencijama i kongresima: Marseille (1922.), Paris (1923., 1931.), Firenza (1924.), Grenoble (1925.), Rim (1926., 1934.), Nancy (1932.), Budimpešta (1936.), Berlin (1937.), Helsinki (1938.) i Nica (1957.). Na tim je skupovima sudjelovao referatima koji u njegovoj bibliografiji čine značajne priloge šumarskoj i drvnotehnološkoj znanosti prezentirane na međunarodnoj razini.
korekcija 700
Iz iskorišćivanja šuma objavio je, između ostalog, rasprave o drvarskom oruđu, o smolarenju i tehnici smolarenja, ujednačavanju metodike istraživanja smolarenja, o problemu kakvoće sastojine. Iz područja iskorišćivanja šuma napisao je prvi ud-žbenik na hrvatskom jeziku, koji obuhvaća šest svezaka: "Iskorišćivanje šuma" (1931.), "Tehnologija drveta" (1932.), "Tehnika trgovine drvetom", I. dio (1934.) i II. dio (1935.), "Kemijsko iskorišćivanje i konzerviranje drveta" (1947.), "Upotreba drveta i sporednih produkata šume" (1948.). Za područje iskorišćivanja šuma priredio je i objavio II. izdanje pojedinih svezaka pod nazivom "Eksploatacija šuma" (1957., sa R. Benićem).
korekcija 1000
Da bi što više pridonio napretku šumarske i drvnotehnološke znanosti i struke, A. Ugrenović je osim vlastitoj publicističkoj djelatnosti dao golem prilog općoj znanstvenoj i stručnoj publicistici u šumarstvu. Bio je urednik "Šumarskog lista" (1925- 1929), urednik edicije Pola stoljeća šumarstva (1926), Le Karst yougoslave (1928), urednik Anala za eksperimentalno šumarstvo JAZU, urednik edicije Kresnik: Starotalijansko umijeće građenja gudačkih instrumenata, JAZU. Inicijator je i glavni urednik Šumarske enciklopedije, JLZ.´
korekcija 1400
Shvaćajući bibliografiju radova kao osnovu svakog kreativnog rada, A. Ugrenović je izradio nekoliko godišnjih bibliografija šumarske literature u Jugoslaviji i tiskao ih u Forstliche Rundschau u Tharandtu (1939, 1940, 1941) te bio članom uredništva Šumarske bibliografije (1848-1948) A. Kaudersa. Još rane 1912. godine A. Ugrenović započinje svoje napise o problematici šumarske terminologije, za koju se zalagao i na kojoj je radio. Izradio je šumarski terminološki rječnik na šest jezika s više od 10 000 termina. Rad je ostao u rukopisu uz sve napore da se tiska (1959). Da je tiskan u to vrijeme, bio bi prvi šumarski terminološki rječnik takve vrste u svijetu.
korekcija 1500
Bio je urednik (1925.-1928.) i suradnik (1904.-1955.) Šum. lista. Kao urednik objavio je velik broj uvodnih članaka o tada aktualnoj problematici iz organiziranja šumarstva, šum. zakonodavstva i šum politike. Zaslužan je za podizanje znanstvene razine lista. Rad Šum. društva prikazao je u članku "Iz istorije našeg šumarstva" (ŠL 1925.) te u ediciji "Pola stoljeća šumarstva" (1926.). Aktivan je i nakon II. svj. rata pa je za zasluge na širem području izabran prvim počasnim članom Saveza ITŠDI Jugoslavije. Kao zaslužnom velikanu HŠD, u povodu 130. obljetnice, polo-žilo je lovorvijenac na njegov grob na Mirogoju (1976.).
korekcija 450
Svoja gledanja na drvo kao lignum i drvo kao arbor (phyton) A. Ugrenović je iznio u JAZU 1951. u svojim predavanjima Šuma u svjetlu nauke, Drvo za rezonanciju od Stradivarija do danas i Arhitektonika živog stabla. Materiju nauke o drvu, koja se odnosi na tehnička svojstva i greške drva, objavio je u knjizi Tehnologija drveta (1932) i u II. izd. 1950, uz suradnju prof. dr I. Horvata. Knjiga tiskana 1932. godine prva je u Europi u kojoj se specijalizirano obrađuje ta materija. Izabran i za profesora predmeta Šumarska politika i uprava šuma, pisao je i o toj materiji u knjigama Šumarsko-politička osnovica zakona o šumama (1923), Zakoni i propisi o šumama i pilanama (1930), Zakon o šumama, samostalni projekt (1923), kao i u više kraćih napisa s tog područja.
korekcija 200
UPDATE opis set tekst=´Od 1907. bio je u šum. službi u Osijeku, Slatini i Pakracu. Kao ravnatelj Šum. ravnateljstva Vlastelinstva Pakrac-Buč-Kamenska, god. 1921. imenovan je redovitim profesorom Gospodarsko-šum. fakulteta u Zagrebu i na toj dužnosti ostaje do 31.12.1956., uz prekid od 1941 do 1945. zbog političkog umirovljenja. Predavao je Uporabu šuma sa trgovinom i industrijom drveta (od 1948. Iskorišćivanje šuma i tehnologiju drveta), zatim Šumarsku politiku i upravu šuma (1921.-1948.), te Zaštitu šuma (1921.-1928.), (tada Obrana šuma). Škol. god. 1933.-34. i 1948.-49. bio je dekan Poljoprivredno-šum. fakulteta. Za člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 12. lipnja 1948. godine.
korekcija 400
Na području Znanosti o drvu prof. dr. A. Ugrenović prvi je u nas postavio temelje i angažirao se na znanstvenom istraživanju svojstava drva. Osnovao je i opremio laboratorij za ispitivanje svojstava drva i izradio "Instrukcije za naučno istraživanje tehničkih svojstava drva". Te su instrukcije, poslije, postale osnova za izradu JUS-a za ispitivanje drva. Smatrao je da su tehnička svojstva drva važan činilac vrijednosti drva i da je cilj šum. gospodarenja produciranje što vrednijih drvnih masa. U tom je smislu usmjerio svoja istraživanja tehn. svojstava drva u radovima o specifičnoj težini i količini sirove smole, metodici istraživanja kakvoće drva, u istraživanjima o tehničkim svojstvima smrekovine i o čvrstoći cijepanja, pri čemu je oblik uzorka za ispitivanje poznat u svijetu kao "Ugrenovićeva proba" i prihvaćen u JUS-u za ispitivanje čvrstoće cijepanja.
korekcija 100
Sin Aleksandra, šum. kontrolora banskih imov. općina. U Zagrebu je 1901. završio gimnaziju, a potom 1904. i šumarske znanosti na Šumarskoj akademiji pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na tom je fakultetu 1907. diplomirao prirodne znanosti i iste godine doktorirao s temom "O diferencijaciji ekstremiteta za gibanje u Coleoptera", morfološkobiološka studija.
korekcija 600
Bibliografija njegovih radova vrlo je bogata i opsežna: obuhvaća 36 znanstvenih radova, 13 udžbenika i priručnika, 58 stručnih radova te brojne prikaze, stručnoinformativne radove i popularne članke. Većinom su to radovi iz područja iskorišćivanja šuma, znanosti o drvu i šum. politike i zakonodavstva.
korekcija 800
Dio znanosti o drvu, koji se od nosi na tehnička svojstva i greške drva, objavio je u knjizi "Tehnologija drveta" (1932.; II. izdanje 1950. sa I. Horvatom). Knjiga iz 1932. prva je u Europi u kojoj se specijalizirano obrađuje ta materija.
korekcija 900
O šum. politici i upravi šuma pisao je u knjigama: "Šumarskopolitička osnovica Zakona o šumama" (1923.), "Zakoni i propisi o šumama i pilanama" (1930.), "Zakon o šumama, samostalni projekt" (1923.).
korekcija 1100
Prof. dr. A. Ugrenović izabran je 1948. za pravog člana JAZU, gdje djeluje kao član Predsjedništva, tajnik Odjela za prirodne znanosti, pročelnik Sekcije za üum. znanosti, te od 1955. do 1957. kao direktor Instituta za eksperimentalno šumarstvo.
korekcija 1300
Djelovao je u interesu šumarske struke i u Šum. udruženju. Bio je član HSŠD, odbornik HŠD (1918.- 1921.), te član i odbornik JŠU od 1921., u okviru kojeg se, između ostaloga, zalagao za racionalno gospodarenje šumama, za izradu Zakona o šumama, te protestirao protiv ukidanja Gospodarsko-šum. fakulteta u Zagrebu (1928.).
korekcija 1600
Za znanstvenu, pedagošku i ljudsku djelatnost dobio je i druga priznanja i odlikovanja. Spomenimo Orden Francuske republike "officier de l,ordre du Merite Agricole" (1927., 1936.).
korekcija 1700
Njegova znanstvena, pedagoška i publicistička djelatnost te odgoj znanstvenih stručnjaka su apsorbirali sav njegov potencijal. Imao je snage i vremena za plodnu stručnu djelatnost. Za nju je nesebično upotrijebio sve svoje znanje da bi stručnu javnost pravodobno obavijestio, obrazložio joj i podučio je o aktualnim problemima danog vremena i zbivanjima na području šumarske i drvnotehnološke znanosti i prakse. Za svoju znanstvenu, pedagošku i ljudsku djelatnost dobio je niz priznanja i odlikovanja iz struke i od društva u kojem je radio i živio. Sve velike ljude krasi nešto što je pisanom riječju teško iskazati, a to je humanost. Tu su vrlinu nebrojeno puta spoznali i osjetili učenici i suradnici prof. dr. A. Ugrenovića.
dodatni/novi opis
NAPOMENA
Promjene koje unesete NEĆE se upisati direktno u bazu i NEĆE biti odmah vidljive na prikazu. Upis će se obaviti naknadno po provjeri podataka. Molimo da upišete izvor podataka (vaše ime, e-mail) jer ćete time olakšati provjeru i ubrzati prijenos podataka u bazu. Uredništvo pridržava pravo da ne prihvati predložene promjene. Hvala.
Da bi spriječili napasnike u polje ispod upišite godinu osnivanja HŠD (imate je u grbu na vrhu stranice). Ako je ne upišete promjene neće biti zabilježene. Žao nam je zbog maltretitanja, ali ...
